Osječani
Foto: Fotolia

Najlakše do stana mogu stanovnici Jasenica, općine u blizini Obrovca, koji s prosječnim godišnjim dohotkom ostvarenim u toj općini mogu kupiti čak 94,8 kvadratnih metara stambene površine.

Kupnja stana najmanje je dostižna stanovnicima Podgore koji mogu kupiti tek 3,2 kvadratna metra stana (apartmana). Za kupnju kvadratnog metra moraju izdvojiti više od 30 posto svojeg godišnjeg neto dohotka.

Od većih gradova, s godišnjom prosječnom plaćom najlakše do stana mogu doći Osječani jer za tu plaću mogu kupiti 10,5 metara četvornih. Slijede ih Zagrepčani sa 7,9 kvadrata, Riječani (7,4 kvadrata), a dok si Splićani mogu priuštiti tek 5,1 metar četvorni. Dubrovčani mogu kupiti još manje kvadrata – tek 4,3.

Ogromne regionalne razlike

Te je pokazatelje otkrilo istraživanje Ekonomskog instituta, Zagreb o tržištu nekretnina koje je institut proveo u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja, objavio je Tportal.

U sklopu istraživanja Ekonomski institut je razvio indeks priuštivosti koji pokazuje u kojoj mjeri je dostupan kvadratni metar stana u svakoj pojedinoj općini ili gradu.

Indeks priuštivosti dobiven je dijeljenjem medijalne cijene stana u kvadratnom metru u 2016. godini i prosječnog godišnjeg ostvarenog neto dohotka po zaposlenom te množenjem sa 100.

Što je za neku općinu ili grad indeks viši, njihovi stanovnici moraju izdvojiti veći dio svog neto dohotka za kupnju kvadratnog metra, odnosno stan im je teže dostupan.

Istraživanje je pokazalo ogromne razlike u priuštivosti stambenog prostora ovisno o geografskom položaju grada ili općine.

Zagreb i priobalje najskuplji

Indeks priuštivosti najviši je u priobalju te u Zagrebu i okolici. Najviši indeks priuštivosti izmjeren je u Podgori kod Makarske, a slijede Baška Voda, Bol, Dubrovnik, Hvar, Opatija, Primošten, Sukošan, Tisno, Rogoznica i Vrsi, u kojima je za kvadratni metar bilo potrebno u prosjeku izdvojiti 20 do 30 posto ostvarenog godišnjeg neto dohotka.

U 90 lokalnih jedinica, uglavnom u priobalju, za kvadrat stana potrebno je izdvojiti 10 do 20 posto neto godišnjeg dohotka.

Najlakše si stanove mogu priuštiti stanovnici na istoku zemlje, u središnjoj Hrvatskoj te u Lici i Gorskom kotaru.

Marina Tkalec predlaže ukidanje poreza na prvu nekretninu

Zagrebački Ekonomski institut utvrdio je među ostalim da ne postoji ni jasna veza između demografskih trendova i cijena nekretnina.

Analitičarka Marina Tkalec ističe da subvencije za stambene kredite ne mogu popraviti demografsku sliku, ali su zato dovele do većih cijena nekretnina, o čemu smo već pisali.

>> Subvencije za stanove – druga strana medalje

Tkalec predlaže da se mjera subvencioniranja stambenih kredita preispita, tim više što su subvencije pokrile tek pokrila trošak četiri posto poreza na promet nekretninama koji se prije 1. siječnja 2017. nije plaćao za kupnju prve nekretnine.

“Stoga bi tu konkretnu mjeru trebalo preispitati i potencijalno doraditi, kao i razmisliti o ponovnom ukidanju poreza na prvu nekretninu”, izjavila je Tkalec za Tportal.