ulaganja
Dainel Nestić, EIZG / Izvor: Screenshot N1

Muškarac koji u ovoj godini odlazi u mirovinu sa 65 godina i s 40 godina staža tijekom kojeg je primao prosječnu plaću, i koji je na početku mirovinske reforme (2002.) odlučio ostati u I. stup, imat će 3.245 kuna mirovine. Ako je izabrao ‘dvostupno’ osiguranje, mirovina će biti 575 kuna manja i iznosit će ukupno 2.670 kuna.

Novom reformom ministar rada Marko Pavić budućim umirovljenicima stoga nudi povećanje mirovine kroz dodatak od 27 posto, uz uvjet da svoju štednju iz drugog stupa prenesu u prvi. Prema mišljenju mnogih stručnjaka, radi se o izuzetno lošem prijedlogu koji ne samo da će dovesti do velikog pada mirovina u budućnosti, nego će uz velike troškove javnih financija, razoriti mirovinski sustav i nakon 16 godina posve anulirati veliku mirovinsku reformu.

>> Stručnjaci protiv Pavićevog prijedloga, kažu da se radi o demontaži mirovinskog sustava

Jedan od stručnjaka koji se snažno protivi predloženoj reformi ministra Pavića je i Danijel Nestić, istraživač Ekonomskog instituta, Zagreb i član radne skupine Ministarstva rada za mirovinsku reformu.

Nestić je objavio i znanstveni rad u kojem ne samo da iznosi dugoročne (štetne) posljedice Pavićeve reforme, nego i nudi alternativna rješenja koja bi, smatra, mogla osigurati primjerenije mirovine, uz niže izdatke javnih financija u odnosu na one koje će izazvati službeni prijedlog Ministarstva rada.

Mirovine bi mogle pasti na svega 35 posto plaće

Projekcije, tvrdi Nestić, jasno pokazuju da će se uz reformu koju predlaže Ministarstvo nastaviti trend smanjivanja omjera zamjene (omjer prve mirovine i posljednje plaće), odnosno trend smanjivanja primjerenosti mirovina u Hrvatskoj.

Radnici koje ove godine idu u mirovinu mogu računati da će im prva bruto mirovina iznositi 39 posto posljednje bruto plaće. Ako se usvoji prijedlog mirovinske reforme Ministarstva rada, stopa bruto zamjene u 2045. godini past će na svega 35 posto, upozorio je Nestić.

Nestić zagovara proširenje dodatka od 27 posto i na osiguranike drugog stupa jer bi to, tumači, stabiliziralo primjerenost mirovina u budućnosti. Na primjeru muškarca s početka teksta, taj bi dodatak iznosio 621 kunu, pa bi mu i mirovina bila osjetno viša u odnosu na onu koja se obračunava po sadašnjoj formuli za ‘dvostupaše’, ali i pedesetak kuna viša nego da je osiguran samo u prvom stupu, pokazali su Nestićevi izračuni.

Kretanje stope zamjene prve bruto mirovine u odnosu na posljednju bruto plaću za 40 godina staža i prosječnu plaću

Pavićeva reforma
Izvor: Daniel Nestić, EIZG

Nestić: Dvostupni sustav osigurava adekvatnije mirovine

“Omjer zamjene za mješovite mirovine nakon primjene dodatka ostao bi prilično stabilan, pri čemu bi se dio mirovine iz prvog stupa smanjivao, a dio iz drugog stupa povećavao zbog duljeg razdoblja štednje u drugom stupu i prinosa na tržištu kapitala. Smatram da je stabilizacija stupnja adekvatnosti mirovina jedan od ključnih razloga zašto treba ustrajati na isplati mješovitih mirovina”, ističe Nestić.

Osim toga, Nestić, predlaže da se za one s najnižim mirovinama uvede isplata posebnog korektivnog dijela mirovine. Time bi se najvećem broju osoba s niskim plaćama, odnosno s plaćama nižim od 75 posto prosječne, omogućilo da njihova ukupna dvostupna mirovina ne padne ispod mirovine koju dobivaju usporedive osobe osigurane samo u prvom stupu.

Pavićev prijedlog o vraćanju umirovljenika u prvi stup zaista je povoljniji za osiguranike koji imaju plaće niže od 70 posto prosječne. No, to vrijedi samo za 2019. godinu. Za 20-ak godina to će rješenje biti povoljnije samo za one s plaćom nižom od 50 posto prosječne

Podsjetimo, ministar Pavić izjavio je da će 300 tisuća građana rođenih nakon 1962. godine primati mirovinu manju od sadašnje minimalne, čak i uz dodatak od 27 posto. Nestić potvrđuje da je za ispodprosječno plaćene radnike opcija vraćanja u prvi stup povoljnija, ali samo do određene granice i pod određenim uvjetima.

Kod isplate mirovina samo iz prvog stupa iznos mirovine je, naime, potpuno isti za sve osobe koje imaju plaću nižu od 75 posto prosječne i to zbog zaštitnog mehanizma u obliku najniže mirovine. Vrijednost najniže mirovine primjenjuje se samo na radnike koji odlaze u punu starosnu mirovinu, dok se prijevremenim umirovljenicima mirovina umanjuje do 20 posto.

Vrijednost najniže mirovine početkom ove godine iznosila je 61,94 kuna, a sljedeće bi godine, očekuje se, ona trebala iznositi 64 kune. Najniža mirovina za 40 godina staža u 2019. trebala bi iznositi 2.560 kuna.

To znači da će svi radnici koji imaju neto plaću manju od 4.800 kuna, a odradili su punih 40 godina, na kraju imati istu mirovinu. Istu toliku mirovinu bi trebali imati i ‘dvostupaši’ koji su imali niske plaće, a koji se 2019. odluče vratiti u prvi stup.

“Ali, vrijedi uočiti da kod dvostupne mirovine ipak postoji određena progresija kod mirovina određenih temeljem nižih plaća za razliku od jednostupne mirovine. Tako osoba s plaćom od 70 posto prosjeka ipak može očekivati malo višu mirovinu od osobe s 40 posto prosječne plaće”, kaže Nestić.

Korektivni dodaci za najniže mirovine

Kao moguće rješenje za izuzetno niske mirovine, Nestić osim proširenja dodatka od 27 posto na sve umirovljenike, predlaže i korekciju za najniže mirovine koje će se isplaćivati iz prvog stupa. Korektivno iznos bi trebao biti najviši za one koji su imali najniže plaće, a smanjivao bi se s rastom plaća.

Sadašnji mirovinski sustav bez korjenitih promjena bit će povoljniji samo za one čija je bruto plaća cijeli radni vijek bila 3,6 puta veća od prosječne plaće. A takvih u Hrvatskoj ima jako malo

Prema Nestićevim projekcijama i prijedlozima, za 2019. godinu radilo bi se o iznosu
od 150 kuna za umirovljenike koji odlaze u mirovinu u zakonskoj dobi, a čija je plaća tijekom radnog vijeka iznosila 35 posto prosječne hrvatske plaće, 130 kuna za one s 40 posto prosječne plaće, 110 kuna za one s 45 posto prosječene plaće, i tako dalje sve do 10 kuna za one sa 70 posto prosječne plaće. Oni sa 75 posto prosječne plaće ne bi dobivali ovakvu korekciju.

Nestić projekcije pokazuju da je Pavićev prijedlog o vraćanju umirovljenika u prvi stup zaista povoljniji za osiguranike koji imaju plaće niže od 70 posto prosječne (bez korektivnih dodataka koje predlaže Nestić). No, to vrijedi samo za 2019. godinu. Za 20-ak godina, a reforma se i radi u tom vremenskom horizontu, to rješenje će biti povoljnije samo za one s plaćom nižom od 50 posto prosječne.

S druge strane, projekcije pokazuju da će sadašnji mirovinski sustav bez korjenitih promjena biti povoljniji samo one čija je bruto plaća cijeli radni vijek bila 3,6 puta veća od prosječne plaće. A takvih u Hrvatskoj ima jako malo, upozorava Nestić.

Pročitajte i ovo:
Pavić: 300.000 umirovljenika imat će mirovine manje od minimalnih