hranimo
Foto: Fotolia

Prosječna hrvatska obitelj godišnje na hranu, stanovanje, prijevoz i ostale osnovne životne potrebe, u koju su uključeni obrazovanje, izdaci za kulturu i rekreaciju, zdravstvo, ali i frizerske i ugostiteljske usluge, troši tek 82.530 kuna. Mjesečno je to 6877 kuna, od čega samo na hrani potroši 1.937 kuna (oko 28 posto kućnog budžeta).

Samo na tri osnovne stavke – hranu, stanovanje i prijevoz – hrvatske obitelji potroše gotovo 60 posto svog kućnog budžeta, objavio je Državni zavod za statistiku, na temelju ankete o potrošnji kućanstava u 2017. godini.

Usprkos rastu plaće još ne pokrivaju mjesečne troškove

Prema Eurostatovom istraživanju koje je objavljeno prošle godine, oko 26 posto hrvatskih građana kasni s plaćanjem svojih mjesečnih obveza, a gotovo 58 posto ih ne može pokriti iznenadni financijski trošak.

Prosječna mjesečna neto plaća ove godine popela se na 6400 kuna, što je još uvijek manje od mjesečnih troškova prosječne obitelji u 2017. godini. Polovina zaposlenih još uvijek ima plaću nižu od 5.553 kune, a čak četvrtina svih zaposlenih primila je u veljači neto plaću jednaku ili nižu od 4.208 kuna.

Po tim pokazateljima Hrvatska je među najgorim članicama EU – s plaćanjem računa više od Hrvata kasne samo Grci, Bugari i stanovnici Cipra.

Po udjelu izdataka hranu i piće Hrvatska je na neslavnom prvom mjestu u EU. Druga je Rumunjska gdje na hranu odlazi 26 posto budžeta, dok je europski prosjek 12 posto kućnog budžeta. Građani razvijenijih članica EU na prehranu troše još manji dio svojih kućnih budžeta, ne više od deset posto.

Na hranu trošimo najviše u EU

Rekordni izdaci za hranu upućuju na siromaštvo – prema kupovnoj moći lošije od Hrvatske (u 2017.) stajala samo Bugarska. Prije 13 godina, manju kupovnu moć od nas su imali građani Litve, Latvije, Poljske, Rumunjske i Bugarske. U međuvremenu, svi su nas osim Bugara pretekli, ali i oni svoju kupovnu moć i životni standard povećavaju puno brže nego mi.

BDP per capita prema paritetu kupovne moći odabranih zemalja (2017.)

Izvor: Eurostat, obrada Prvi plan

Rumunjska, čiji građani na hranu troše tek neznatno manji dio svog kućnog budžeta nego Hrvati, BDP per capita prema paritetu kupovne moći od 39 posto prosjeka EU iz 2006. do kraja 2017. podignula je 63 posto prosjeka EU. Hrvatska je u istom razdoblju svojih 58 posto prosjeka EU povećala tek na 61 posto prosječne kupovne moći svih građana EU.

Veliki rast troškova za prijevoz

U proteklih desetak godina udjela izdataka za hranu u nas su se ipak nešto smanjili – s 32,1 posto (u 2009.) na 28,2 posto (u 2017.), ali su skočili troškovi stanovanja i energenata te prijevoza. Na troškove stanovanja i energenata u Hrvatskoj odlazi 15,7 posto kućnog budžeta (1,3 postotnih bodova više nego u 2009.), dok je prosjek EU 24 posto kućnog budžeta.

Što posjeduju hrvatska kućanstva

Tek oko 10 posto hrvatskih obitelj živi u podstanarstvu, dok golema većina (90,3 posto) građana posjeduje vlastite kuće ili stanove.

Gotovo 69 posto kućanstava posjeduje automobil, dva automobila ima 18 posto kućanstava. Od ostalih trajnih dobara, televizor, hladnjak i stroj za pranje rublja posto je standard, dok mikrovalnu pećnicu ima svako drugo kućanstvo. Najslabija je opremljenost klima uređajima – u 2017. imalo ga je oko 35 posto kućanstava, a oko 42 posto kućanstava posjeduje stroj za pranje posuđa.

U strukturi kućnog budžeta najveća je promjena kod izdataka za prijevoz – prije 10 godina za te je troškove prosječno hrvatsko kućanstvo izdvajali 11 posto svog budžeta, u 2017. već 15,5 posto. Izdaci za prijevoz su se tako prvi put izjednačili s troškovima stanovanja i grijanja, otkrila je anketa o potrošnji kućanstva.

Gledajući nominalne iznose, prosječna obitelj godišnje na hranu potroši 21.353 kune, na stanovanje i grijanje 12.967 kuna, a na 12.766 kuna, pri čemu je najviše kućnog budžeta ode na održavanje vozila (više od 8.000 kuna godišnje), dok je godišnji izdatak za gorivo iznosio oko 5.700 kuna.

Za obrazovanje tek 750 kuna godišnje

Natprosječno plaćamo i troškove komuniciranja, 5,4 posto obiteljskog budžeta, dok je prosjek EU 2,5 posto. Prosječna hrvatska obitelj telefonske usluge godišnje plati 4113 kune, a po postotak izdvajanja za komunikacijske usluge gotovo je isti kao i pred 10 godina.

Kad se podmire svi ti troškovi, za obrazovanje ne ostane niti jedan posto kućnog budžeta (oko 750 kuna godišnje!). Zanimljivo je da hrvatski građani daleko više potroše u restoranima i kafićima, oko 1900 kuna, dok se za zdravstvenu skrb izdvaja oko 2,7 posto budžeta (2215 kuna).

Pročitajte i ovo:
Udar na standard: Skuplji struja, plin, benzin, stanovanje…