CERP-a
Foto: Pixabay

Plaće u Hrvatskoj trenutačno iznose 6.400 kuna, odnosno oko 860 eura. Po tome se Hrvatska nalazi negdje u sredini među novim članica EU-a, u kojima se zaposleni masovno osjećaju potplaćenima.

Međutim, ako se nastavi sadašnji trend, sve srednjoeuropske zemlje za koju godinu prestići će Hrvatsku, piše Novi list i dodaje da u tim zemljama plaće u posljednje dvije godine rastu nezapamćenom brzinom, dva-tri puta većom od onih u Hrvatskoj.

Iseljavanje potaknulo snažniji rast plaća

U Hrvatskoj su plaće u proteklih pet godina nominalno rasle po stopi od oko četiri posto. Međutim, u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj plaće rastu po stopama od osam do 15 posto godišnje, prema podacima njihovih nacionalnih statističkih službi i prema izvješćima agencija. Ipak, prosječne plaće u Letoniji, Litvi, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj još uvijek su niže nego u Hrvatskoj. Najnižu prosječnu plaću imaju Bugari, tek 478 eura.

Jedan od povoda za nagli rast plaća jest to što spomenute zemlje srednje i jugoistočne Europe imaju visoke stope gospodarskog rasta, od četiri do pet posto godišnje, dvostruko veće od Hrvatske.

>> Od Hrvatske inovativnije Rumunjska, Bugarska, Slovenija, Mađarska…

Međutim, pravi razlog za bolje nagrađivanje zaposlenih u tome je što Poljska, Mađarska, Češka ili Rumunjska žele zadržati ljude u domovini, omogućujući im viši standard, tvrdi Novi list i dodaje da su zbog masovnog iseljavanja proteklih godina te države danas ostale bez dovoljno radnika, pa je broj nezaposlenih u njima pao na samo tri do četiri posto.

rastu
Foto: Pixabay

Rumunjska plaće diže izvanrednim mjerama

Najdrastičniji je primjer Rumunjska u kojoj je zavladalo svojevrsno izvanredno stanje. Bruto plaće u toj zemlji već dvije godine rastu po stopi većoj od 15 posto, ponajprije u javnom sektoru. Vlada u Bukureštu želi spriječiti raspad zdravstvenog sustava i javnih službi, zbog bijega stručnjaka i kvalificiranih ljudi u razvijene zemlje.

Prosječna neto plaća u Rumunjskoj početkom ove godine popela se na oko 620 eura, što je oko 50 posto više nego prije dvije godine. Samo prošle godine plaće medicinskog osoblja, nastavnika i profesora skočile su oko 30 posto.

Plaće zaposlenih u rumunjskom javnom zdravstvu od ožujka su se povećale za dodatnih 70 posto. Medicinska sestra ima plaću od najmanje 556 eura, a ona s višom stručnom spremom najmanje 645 eura, ne računajući bonuse. Liječnici opće prakse primaju najmanje 1.960 eura, ali zbog prekovremenih sati i rada u hitnoj službi liječnici mogu mjesečno zaraditi i dvostruko više. Najbolje plaćeni zdravstveni djelatnici primaju više od 4.000 eura mjesečno, objavio je Novi list pozivajući se na Romania Insider.

Budući da se osjetio i manjak građevinskih radnika, njihove su neto plaće početkom ove godine skočile za 40 posto, zahvaljujući osjetnom povećanju minimalne plaće. Bruto plaće građevinskih radnika istodobno su porasle samo 13 posto, jer se vlada odrekla dijela poreza.

Plaće snažno rastu i u Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj…

Iako ovi podaci o kretanju rumunjskih plaća mogu za slabije upućene djelovati šokantno, poraznija je činjenica da se Rumunjska po ekonomskom standardu izjednačila s Hrvatskom još 2016. godine. Drugim riječima, Rumunji su prije tri godine dostigli naš standard, mjereno paritetom kupovne moći po stanovniku, a kako je to Rumunjska postigla možete pročitati na poveznici niže.

>> Kako je Rumunjska prestigla Hrvatsku

Sličan razvoj događaja zahvatio je ostale srednjoeuropske zemlje, iako stanje u njima tako dramatično kao u Rumunjskoj. Bruto plaće u Mađarskoj u prošlim su dvjema godinama rasle po stopama od 12 posto, a početkom ove godine nastavljaju napredovati tempom od 10 posto.

U Češkoj bruto plaće već dvije godine rastu po stopi od oko osam posto, a u Poljskoj sedam posto. Vlada u Varšavi je potaknula skok bruto plaće Poljaka za 20 posto u dvije godine. Prosječna neto plaća u Poljskoj sada iznosi oko 870 eura. Osim toga poljske obitelji već više od tri godine dobivaju oko 115 eura mjesečno po svakom djetetu nakon prvorođenog, sve do njegove punoljetnosti, što pridonosi boljem životnom standardu i natalitetu, piše Novi list.

Pročitajte i ovo:
Porezno rasterećenje šuplja je priča, država guši ekonomiju
Plaće još nedovoljne za pokrivanje životnih troškova