Ivo Bićanić
Foto: Fotolia

Nakon što je na snagu stupio Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama počeo je jednokratni otpis duga u visini do najviše 10 tisuća kuna glavnice. Prema procjeni Banskih dvora oprost dugova mogao bi obuhvatiti oko 11 tisuća blokiranih građana.

Tijekom vikenda Fina je krenula u provedbu zakona i otpisala 1,3 milijarde kuna duga za 150.474 građana, izvjestio je premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare koju je održao 23. srpnja. Plenković je rekao da je u potpunosti deblokirano 6248 građana te je pozvao općine, gradove, županije i privatne tvrtke da slijede državu i otpišu dugove blokiranim građanima.

Podsjećamo, vjerovnici su podijeljeni u svije skupine. U prvoj su proračunski i izvan proračunski korisnici državnog proračuna de državna poduzeća kao što su HEP i HRT.

U drugoj skupini vjerovnika su gradovi i općine, banke i poduzeća. No, kao što je poznato, banke, štedionice, privatna komunalna poduzeća i telekomi, mogu, ali i ne moraju otpisati dugove. Prema dosadašnjim najavama banaka i telekoma, kojima građani i najviše duguju, mala je vjerojatnost da će se pridružiti jednokratnom otpisu dugovanja.

>> Oprost dugova svima ili samo socijalnim slučajevima?

Tko ima pravo na otpis duga

Pravo na otpis duga osim građana koji ne obavljaju nikakvu poslovnu djelatnost, imaju i građani koji spadaju u skupinu slobodnih zanimanja, obrtnici, trgovci pojedinci i poljoprivrednici koji imaju registriranu samostalnu djelatnost, ali pod uvjetom da su registrirane djelatnosti obavljale najduže do 31. prosinca prošle godine.

Blokirani obrtnici i građani koji su nastavili poslovanje u ovoj godini, odnosno koji su svoje registrirane djelatnosti otkazali tijekom ove godine, nemaju pravo zatražiti oprost duga.

Za koje dugove nema oprosta

Jednokratnim oprostom obuhvaćeni su dugovi nastali do 31. prosinca prošle godine, i to samo glavnica i kamate, ali ne i enormni troškovi ovrha koji blokirane bacaju u još dublji ponor dugova.

Također, nema otpisa alimentacija za djecu, novčanih kazni izrečenih u prekršajnim i kaznenim postupcima te mirovinskih doprinosa za radnike koji su radili kod blokiranih obrtnika i ostalih registriranih samostalnih djelatnosti.

otpis dugova
Ilustracija: Pixabay

Kako se provodi otpis duga

Prema odredbama Zakona, Fina bi do 30. srpnja blokiranim građanima automatizmom trebala prestati provoditi ovrhe i naplaćivati ovršne troškove koji se odnose na otpisani dug prema državi i državnim poduzećima.

Zatim ima još 30 dana da o tome obavijesti vjerovnike (Poreznu upravu i državna poduzeća) i tek nakon toga vjerovnici mogu provesti otpis duga. O otpisanom dugu vjerovnici će obavijestiti dužnike, ali im je za to ostavljen rok od 60 dana.

Blokirani građani bi, dakle, tek krajem godine mogli saznati tko im je od vjerovnika prve skupne otpisao dug i u kojem iznosu.

Privatnim vjerovnicima ostavljeni su još duži rokovi. Oni odluku o eventualnom otpisu dugova mogu donijeti do 15. rujna, a potom imaju još dva mjeseca za podnošenje prijedloga za obustavu ovrha.

Ako se privatni vjerovnici odluče priključiti jednokratnom otpisu dugova blokiranih građana, dužnici im mogu i sami uputiti zahtjev za otpis duga. No, za to imaju samo 30 dana na raspolaganju, nakon datuma na koji banke i privatna poduzeća objave da će otpisivati dugove.

Što s dugom većim od 10 tisuća kuna

Otpis dugova većih od 10 tisuća kuna nije uopće predviđen. Zakonom je propisano da je moguć reprogram viših dugova, ali isključivo poreznog duga (poreza i doprinosa).

Zahtjev za reprogram Poreznoj upravi može se podnijeti do kraja ove godine, a reprogramiranje duga je moguće s rokovima otplate od 36 do 60 mjeseci. Na reprogramiranu glavnicu poreznici će i dalje zaračunati zateznu kamatu

 

Otpis dugova većini blokiranih građana očito neće donijeti nikakvo olakšanje, a čak i oni koji uspiju postići nagodbu s vjerovnicima, još uvijek će se morati boriti s visokim troškovima ovrhe koje nameću Fina i javni bilježnici i koji na kraju budu nekoliko puta veći od glavnice duga.

Ovršni zakon na čekanju do jeseni

Iako je za rješavanje problema blokiranih puno važnije promijeniti ovršni zakon nego donositi zakon o oprostu dugova, Vlada je krenula od oprosta. Iz Ministarstva pravosuđa stižu pak informacije kako je nacrt novog Ovršnog zakona završen te kako bi se sljedeći tjedan trebala okupiti radna skupina koja se nije sastala još od 30 svibnja ove godine. Neslužbeno se saznaje kako bi najveća promjena mogla biti uvođenje e-ovrha i smanjenje troškova ovršnih postupaka. Za blokirane, to je samo kozmetička promjena.

Jedan od ključnih zahtjeva Udruge Blokirani odnosi se na zaštitu prve nekretnine bez obzira na visinu duga te apsolutnu zastaru duga nakon šest godina. O ostalim prijedlozima Blokiranih možete pročitati ovdje.

Pročitajte i ovo:
Dug građana gotovo 3,5 puta veći od duga gospodarstva
Blokirani traže radikalna rješenja, politika nudi kozmetičke mjere