porezna
Foto: Pixabay

Porezna uprava i ove je godine pokrenula novu kampanju i nagradnu igru “Bez računa se ne računa” i pozvala građane da se uključe u borbu protiv sive ekonomije i utaje poreza.

“Pošteno zarađen novac građana namijenjen za zdravstvo, školstvo i sigurniju budućnost pojedini obveznici i dalje zadržavaju samo za sebe, stoga pozivamo građane da i dalje traže i uzimaju račune te se uključe u nagradnu igru Ministarstva financija”, priopćili su iz Porezne uprave.

Četiri kola nagradne igre

Za sudjelovanje u nagradnoj igri, koja je organizirana po lutrijskom sustavu, potrebno je skupiti 20 računa s datumom izdavanja od 1. srpnja ove godine i poslati ih na adresu Hrvatska Lutrija, p.p. 493, 10001 Zagreb, uz naznaku “Za nagradnu igru Bez računa se ne računa”.

Ukupno će se održati četiri kola, a nagradna igra trajat će do 13. ožujka 2020. godine.

U svakom kolu nagradne igre dijelit će se vrijedne nagrade na potrošačkim karticama u iznosima od 5.000, 7.500, 10.000 te 20.000 kuna, a emisije javnog izvlačenja dobitnika nakon svakog kola emitirat će se u programu Hrvatske radiotelevizije. Ukupni nagradni fond iznosi 280.000 kuna.

U novoj nagradnoj igri “Bez računa se ne računa” mogu sudjelovati svi računi zaprimljeni prilikom plaćanja gotovinom. Dakle računi ne moraju nužno imati JIR i ZKI brojeve, ističu poreznici i pojašnjavaju kako se računom za gotovinski promet smatra svaka isprava kojom se obračunavaju isporuke dobara i usluga, neovisno u kojem obliku i pod kojim nazivom je izdana.

Dostavljeni računi moraju sadržavati podatke o izdavatelju računa (ime ili naziv, adresu, OIB, te datum izdavanja. Ispravnost računa može se provjeriti ovdje.

Porezna uprava dosad primila više od 40 milijuna računa

U prošloj, četvrtoj sezoni nagradne igre “Bez računa se ne računa”, koja je završila u ožujku ove godine, Porezna uprava je zaprimila gotovo 12 milijuna računa. Od 2013., kada su poreznici ovakvim načinom nagrađivanja počeli poticati građane na uzimanje računa, poreznicima je stiglo više od 40 milijuna računa.

U Poreznoj upravi ocjenjuju da ovako veliki odaziv građana ukazuje na njihovu potporu suzbijanju sive ekonomije te kako su svjesni problema, odnosno da žele nešto promijeniti te osigurati “poštenije i uređenije društvo”.

Rasprostranjenost sive ekonomije teško je utvrditi, ali prema nekim međunarodnim istraživanjima iz 2016., udjel sive ekonomije u BDP-u Hrvatske iznosi čak 28 posto. Metodologija Eurostata koju koristi Držani zavod za statistiku je nešto konzervativnija od one koja se koristila u tim istraživanjima. Prema procjenama DZS-a iz 2018. udjel sive ekonomije u BDP-u daleko niži i iznosi oko 7,5 posto. No, čak i prema toj vrlo konzervativnoj procjeni, radi se o oko 30 milijardi kuna.