rast
Foto: Pixabay

Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, jučer je (opet) naglasila kako poslodavci sa sadašnjim opterećenjem nemaju prostor za daljnje i bitnije povećanje plaća bez da ugroze održivost poslovanja. Stanje na tržištu rada zaista je teško, kvalificirane radne snage nema dovoljno, a pritisak na rast plaća je velik, poručuju poslodavci i pozivaju Vladu na smanjivanje javnih rashoda i jače rasterećenje gospodarstva.

>> Porezni teret 11 mlrd kuna veći nego prije krize, Hrvatska i dalje najgora u EU

No, čak i ako dođe do poreznoga rasterećenja, ne treba očekivati da će plaće rasti u svim sektorima ili da će se povećati broj zaposlenih, bez obzira tko bio poslodavac, ocijenio je Neven Vidaković, ekonomski analitičar i predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, za Deutsche Welle koji se pozabavio problemom (pre)niskih plaća i dramatičnom odljevu radne snage iz Hrvatske.

Rast plaća u samo dva sektora

Vidaković tumači kako se pitanje plaća ne može sagledavati generalno na razini cijele države, nego se mora gledati po sektorima ekonomije. U sektorima financija i telekomima je ponuda jednaka potražnji pa iako su te industrije jako profitabilne, nije realno očekivati rast plaća.

“S druge strane, u maloprodaji i turizmu, gdje je puno radne snage emigriralo, realno je očekivati rast plaća samo zbog manjka radne snage”, kaže Vidaković i dodaje da iz te perspektive treba gledati i poticaje za poslodavce kroz smanjenja troška rada.

Kada je riječ o turizmu, plaće u tom sektoru rastu iz jednostavnog razloga što su prije bile male i ograničene samo na sezonu. No, poslodavci u turizmu u posljednje su vrijeme ipak ponudili nešto više dohotke svojim ili potencijalnim budućim radnicima, što znači da se u profitu objektivno krila rezerva za neophodni iskorak, suprotno uobičajenim porukama da takve mogućnosti ne postoje, piše Deutsche Welle.

rast
Foto: Pixabay

Prema recentnom istraživanju servisa Moja plaća, plaće turističkih i ugostiteljskih radnika su minimalno rasle. Tek četiri posto u odnosu na prosječnu plaću u turizmu zabilježenu u trećem kvartalu prošle godine. Plaće radnika u turizmu i ugostiteljstvu još uvijek zaostaju za prosječnim plaćama na razini države, u prosjeku za 20 posto i iznose oko 4.500 kuna. Plaće u uslužnim djelatnostima za prosječnima još više zaostaju, za oko 35 posto.

Majstori traženi i dobro plaćeni

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, ističe da je velika potražnja i za majstorima različitih struka (električarima, bravarima, vodoinstalaterima…), što utječe i na rast njihovih plaća. Kaže da poslodavci već duže vrijeme majstorima nude više plaće nego što imaju neki visokoobrazovani kadrovi.

“Mladima to nije dovoljno poznato, pa se i dalje u velikom broju odlučuju studirati i tako odgađaju ulazak na tržište rada. Dodatni je problem u tome što je uspješnost studiranja u Hrvatskoj mala, mnogi ne završe fakultet i ako su prije toga završili gimnaziju, ostaju teško zapošljivi”, tumači Majetić.

Ipak, osobe sa završenim fakultetom u prosjeku imaju 50 posto višu plaću u odnosu na osobe sa srednjom stručnom spremom te 24 posto višu plaću od prosječne. Magisterij ili doktorat dodatno povećava plaću, u prosjeku za 65 posto u odnosu na prosječnu plaću.

rast
Foto: Pixabay

Rast plaća iznadprosječno plaćenim radnicima

Zahvaljujući poreznim promjenama u sljedećoj godini plaće bi trebale rasti i zaposlenicima koji imaju 17.000 kuna bruto plaće i više.

Većini zaposlenih u IT sektoru, koji su se najčešće spominjali kao dobitnici porezne reforme, podizanje praga neće donijeti i više neto plaće, procjenjuju u HUP Udruzi informatičke i komunikacijske djelatnosti. Najveće koristi od najavljenih izmjena u oporezivanju dohodaka imat će, kažu, zaposlenici s bruto plaćama između 18.000 i 30.000 kuna, a takvih je u IT sektoru oko 10 posto. U ostalim sektorima još ih je i manje, ističu u HUP-u.

Najbolje plaćena zanimanja u Hrvatskoj su ona iz područja tehnologije i razvoja u kojima zaposlenici mogu očekivati 8.386 kuna neto mjesečno. Slijede ih zaposleni u gore spomenutim informacijskim tehnologijama s prosječnim neto plaćama od 7.932 kuna te u ljudskim potencijalima s 7.536 kuna mjesečno. I u tim sektorima, rast plaća zbog izmjena u porezu na dohodak mogu očekivati samo zaposlenici koji primaju više plaće od navedenih prosjeka.

Pročitajte i ovo:
Porazni podaci: Ispod prosječne plaće ima tri četvrtine zaposlenih
Najviša prosječna plaća 18 puta veća od najniže