financijske
Foto: Fotolia

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo u siječnju 2019. godine bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 4,3 posto veći u odnosu na siječanj 2018. godine. Time je nastavljen godišnji trend rasta koji kontinuirano traje od rujna 2014., priopćili su iz HGK.

U komentaru o kretanju potrošnje i financijske situacije hrvatskih građana, analitičari HGK ističu da je u siječnju, prvi put u gotovo 19 godina, prekinuto pogoršanje financijske situacije kućanstava.

Polovici kućanstava financijski bolje, polovici gore

“U siječnju ove godine razlika postotka pozitivnih i negativnih odgovora jednaka je nuli, kada je u pitanju ocjena promjene financijske situacije u kućanstvu u posljednjih godinu dana. To je prvi takav rezultat od svibnja 2005., otkad su dostupni mjesečni podaci.

Do sada je uvijek je više bilo onih potrošača koji su rekli da se financijska situacija u njihovu kućanstvu pogoršala, a u siječnju je prvi put u gotovo 14 godina prekinut niz negativne razlike tih odgovora”, priopćili su iz HGK.

Smatraju da je na poboljšanje financijske situacije, a onda i pouzdanja potrošača posljednjih godina određeni utjecaj imale povoljnije promjene oporezivanja plaća (početkom 2015., 2017. i 2019. godine), a koja su imale utjecaj na povećanje kupovne moći stanovništva.

Osobna potrošnja raste od 2015.

“Povoljnija su kretanja maloprodajnoga prometa posljednjih godina pozitivno utjecala i na kretanja osobne potrošnje, najveće komponente BDP-a. Osobna potrošnja kontinuirano raste od drugog kvartala 2015. te tako pozitivno utječe i na ostvareni rast BDP-a. Lani je tako osobna potrošnja dosegla razinu od 57,5 posto BDP-a”, navodi se u priopćenju HGK.

Ističe se da povećana potrošnja stanovništva utječe i na kretanja robnoga uvoza, čija je vrijednost u 2018. godini rasla bržom dinamikom od vrijednosti robnoga izvoza te se tako povećao i robni deficit vanjskotrgovinske razmjene.

U HGK očekuju da će porezna reforma koja se primjenjuje od siječnja ove godine i dalje utjecati na rast plaća, a onda i na nastavak rasta maloprodajnoga prometa.

Pročitajte i ovo:
Jak razlog za niži porez – 73 posto Hrvata ispodprosječno plaćeno