deblokiranih
Premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković / Izvor: Vlada RH

Prema podacima koje je Fina dostavila Jutarnjem listu, od 5. kolovoza prošle godine, kada je počela primjena Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, pa do 31. srpnja ove godine, Fina je deblokirala 20.987 građana čiji je dug iznosio 900 milijuna kuna. No, u istom su razdoblju ponovo blokirali čak 32 posto deblokiranih, odnosno njih 6725, čiji dug iznosi nešto više od 374 milijuna kuna (od čega na kamate otpada 130 milijuna).

Ovi podaci idu u prilog tvrdnjama kako se deblokadama računa prema Zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima ne rješavaju problemi blokiranih građana. Podsjećamo, Fina je temeljem tog Zakona automatizmom prestala provoditi ovrhe dugova građana koji nisu bili naplaćeni u roku od tri godine, niti je bilo ikakvih naplata tijekom posljednjih šest mjeseci, ali ti dugovi nisu bili otpisani.

Vjerovnici ne odustaju od ovrha

Ponovno pokretanje ovrhe, odnosno blokadu deblokiranih građana najčešće pokreću pravne i fizičke osobe. Na drugome mjestu onih koji deblokirane vraćaju u blokadu je Republika Hrvatska, pri čemu je Porezna uprava privilegirana jer za razliku od ostalih ne plaća troškove ovršnog postupka. Na trećem mjestu su telekomunikacijske kompanije, na četvrtom javne ustanove, a banke i kreditne institucije tek su na petome mjestu.

Vjerovnicima je ostavljena mogućnost da ponovo pokreću ovrhe, ali ovaj put uz više troškove. Kao što je Prvi plan već više puta pisao, do poskupljenja ovrha dolazi zbog toga što ovrhovoditelj mora ponovo i to unaprijed platiti trošak pokretanja ovrha. Uvedene su i naknade za pokretanje ovrha na novčanim sredstvima (koje su do tada bile besplatne), što je, objašnjavali su iz Fine, trebalo destimulirati vjerovnike u pokretanju ovrha u slučajevima u kojima je evidentno da postoji mala šansa naplate. Očito, to se nije dogodilo.

>> Kratki predah za 225.322 ovršenika: Fina im obustavila ovrhe, ali dug ostaje

U međuvremenu, Fina je uvela novi sustav naknada i drastično povećala cijene. Stručnjaci su kritizirali i taj sustav kao nepravedan, tvrdeći da ne pogoduje građanima sa skromnijim primanjima. Primjerice, ovrha duga prema telekomima je pojeftinila, dok je ovrha za dug prema bankama za stambeni krediti višestruko poskupila.

>> Fina snizila dio naknada za ovrhe, istražili smo kome idu na ruku

Podaci o svakom trećem deblokiranom građaninu koji se ponovo našao u blokadi stavljaju u novi kontekst i podatke s kojima se premijer Andrej Plenković pohvalio na jednoj od posljednjih sjednica Vlade prije ljetne stanke u srpnju, ističe jutarnji.hr.

Vlada tvrdi da uspješno rješava problem blokiranih

Vlada je tada usvojila prijedlog novoga Ovršnog zakona kojim se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave vraćaju na sud i pritom se pohvalila kako uspješno rješava problem blokiranih. Premijer je novi Ovršni zakon predstavio kao četvrti po redu zakon koji Vlada predlaže u rješavanju problema blokiranih građana.

Podsjetio je kako su već ranije doneseni Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakon o stečaju potrošača, te iznio podatak da je samo njihovom primjenom broj blokiranih građana smanjen s 325 tisuća na 259 tisuća građana, a iznos sredstava s 43,37 milijardi na 16,63 milijarde kuna.

Odmah nakon objave te informacije stručnjaci upućeni u problematiku ovrha pitali su se radi li se doista o smanjenju potraživanja ili je riječ o potraživanjima koja su se prestala izvršavati na Fini. Upozorili su da ta potraživanja ne moraju biti otpisana nego bi se moglo raditi o prestanku izvršavanja na Fini pa dugovi i dalje postoje, što stvara konfuziju u gospodarstvu, piše jutarnji.hr koji je u naslovu teksta istaknuo da se radi o propasti vladinih mjera za rješavanje problema prezaduženih građana.

Pročitajte i ovo:
Blokirano 9 posto radno sposobnog stanovništva Hrvatske, u Sisku – 13 posto