uvjeti
Guverner Boris Vujčić / Izvor: Arhiva HNB-a

Rast nenamjenskih gotovinskih kredita po dvoznamenkastim stopama, koje banke građanima nude bez ikakvih instrumenata osiguranja, zabrinuo je Hrvatsku narodnu banku još krajem prošle godine. Guverner Boris Vujčić tada je apelirao na građane da dobro procijene rizike koje nose takvi krediti, procijene svoju sposobnost vraćanja kredita na duži rok i othrvaju se zovu olakog zaduživanja.

Zbog blažih kriterija procjene kreditne sposobnosti, banke će u nekim slučajevima odobriti skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i ako procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti, upozorava Vujčić

Guverner Boris Vujčić tada je također najavio donošenje mjera koje bi trebale obuzdati preriskantno ponašanje banaka, ako se pokaže potrebnim. Iznimni rast gotovinskih kredita HNB, naime, još ne prepoznaje kao sistemski rizik, ali je primijetio da su neke banke puno izloženije u odnosu na prosjek.

U današnjem intervjuu za Novi list, guverner Vujčić, u kojem se osvrnuo i na uvođenje mjera za zauzdavanje prevelikog rasta gotovinskih kredita, prvi put je konkretnije govorio o mogućim mjerama HNB-a. Jedan set mjera odnosi se na ujednačavanje kriterija za procjenu kreditne sposobnosti građana, a drugi bi mogao, čini se, biti usmjeren prema samim bankarima u slučajevima neodgovornog ponašanja.

Gotovinski krediti nisu švicarci, ali postoje paralele

“Nakon što smo javno upozorili na relativno brz rast gotovinskih kredita krajem prošle godine, u javnosti se počelo glasno špekulirati o potrošačkim kreditima kao novom ‘švicarcu’, pa treba jasno reći da se radi o bitno različitim slučajevima.

>> Hoće li gotovinci postati novi švicarci

Nenamjenski potrošački krediti se odobravaju uglavnom u kunama uz fiksne kamatne stope pa su i rizici puno manji. No, neke paralele ipak postoje.

Recimo, zbog blažih kriterija procjene kreditne sposobnosti, banke će u nekim slučajevima odobriti skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i ako procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti”, izjavio je Vujčić.

Dvoznamenkasti rast gotovinskih nenamjenskih kredita počeo je u proljeće 2018., da bi krajem prošle godine građani putem tih kredita već bili zaduženi za ukupno gotovo 48 milijardi kuna. Ukupni krediti stanovništvu dosegnuli su krajem 2018. godine 124,4 milijarde kuna, u čemu je udjel gotovinskih kredita iznosio čak 38,3 posto

Također je dodao da je nužno u određenoj mjeri ujednačiti kriterije za procjenu kreditne sposobnosti među različitim vrstama kredita.

“Ne želimo vidjeti takvu regulatornu arbitražu. Također, zahtijevamo od banaka da u svoje interne procjene kapitalnih zahtjeva uključe potencijalne gubitke po ovim kreditima, te svojim internim propisima osiguraju jasne mehanizme za povrat dijela bankarskih bonusa u slučaju prekomjernih gubitaka po ovim plasmanima”, najavio je guverner Vujčić u intervjuu za Novi list.

Pročitajte i ovo:
Hrvati i novac: Jesmo li najneodgovorniji u EU?