rast plaća
Foto: Fotolia

Potrošačke cijene u lipnju ove godine bile su za 2,4 posto više nego u istom mjesecu lani, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013 kada je ona dosegnula tri posto.

Zbog velikog skoka cijena nafte i goriva u lipnju je najviše poskupio prijevoz – 6,6 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Podsjećamo, cijene benzina na domaćim crpkama u svibnju su prešle psihološku granicu od 10 kuna. Danas se cijene benzina kreću u rasponu od 10,2 do gotovo 11 kuna (10,9 za eurosuper 100), a dizela od 9,61 do 9,97 kuna.

Rast cijena nafte i naftnih derivata obično je okidač rasta cijena ostalih proizvoda i usluga, prvo prijevoza, a onda i svih ostalih. Iako su neki analitičari smatrali da prijevoz neće značajnije poskupiti, prije svega zbog mjera rasterećenja poslovanja poduzeća, to se nije dogodilo. Upravo su cijene prijevoza najviše porasle – u lipnju su bile dva posto više nego u svibnju.

Osim prijevoza u lipnju su poskupile i ostale usluge povezane s osobnim prijevoznim sredstvima: cestarine za auto ceste i mostove, ali i korištenje garažnog prostora i mjesta za parkiranje, pojasnili su u DZS-u. Također su porasle i cijene zračnog putničkog prijevoza i putničkog pomorskog prijevoza.

cijena
Foto: Pixabay

Poskupljuju energija i stanovanje

Na kućni budžet najveći udar početkom godine izazvao je rast cijena hrane, prije svega povrća (na hranu i bezalkoholna pića se troši gotovo 28 posto prosječne mjesečne potrošačke košarice). Analitičari, međutim, smatraju da se učinak porasta cijena već ispuhao i ne očekuju da će do kraja godine doći do značajnijeg poskupljenja hrane.

Rast cijena hrane u ostatku godine mogla bi obuzdati žestoka konkurencija u maloprodaji i strukturne promjene koje se u maloprodaji događaju paralelno s restrukturiranjem Agrokora, smatra Hrvoje Stojić, ekonomski analitičar Addiko banke.

No, opasnost po kućne budžete dolazi s druge strane – očekuje se, naime, rast cijena energije.

“Rast cijena na godišnjoj razini podržan je prvenstveno višim cijenama energije, za 3,6 posto, što je poguralo cijene stanovanja vode, električne energije, plina i ostalih goriva te prijevoza prema višim razinama, 2,9 posto odnosno 2,1 posto.

Tome je ponajviše pridonijelo povećanje cijena naftnih derivata, uslijed poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištima, ali i niske baze odnosno učinka smanjenja cijena električne energije početkom prošle godine, pa su u prvih šest mjeseci 2017. u prosjeku zabilježile godišnji pad od oko 9,5 posto”, tumače analitičari RBA.

Sezonska sniženja spriječila jači rast inflacije

Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva su porasle 3,6 posto na godišnjoj razini. Cijene alkoholnih pića i duhana rasle su 2,3 posto, hrane i bezalkoholnih pića 2,2 posto, restorana i hotela dva posto posto, zdravlja 1,5 posto, rekreacije i kulture 1,1 posto, raznih dobara i usluga 0,9 posto, obrazovanja 0,4 posto, a odjeće i obuće 0,5 posto.

Rast inflacije bio bi i veći da u lipnju za 4,1 posto nisu pale cijene odjeće i obuće zbog sezonskih sniženja. U odnosu na svibanja ove godine, u lipnju su neznatno pale i cijene hrane i bezalkoholnih pića za 0,4 posto, cijene alkoholnih pića i duhana za 0,3 posto te cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva za 0,1 posto.

Cijene zdravlja, cijene komunikacija i cijene obrazovanja u lipnju se u odnosu na svibanj nisu mijenjale.

cijena
Foto: Pixabay

Tijekom ljeta cijene će još rasti

Stojić smatra da će se tijekom ljetnih mjeseci nastaviti rast potrošačkih cijena, gurajući inflaciju iznad dva posto, prvenstveno zbog turističke sezone i povećane domaće potražnje. U zadnjem kvartalu moglo bi, međutim, doći do usporavanja rasta cijena tako da bi i inflacija mogla pasti na oko 1,5 posto, prognozira Stojić.

I na razini cijele 2018. inflacija bi, očekuje Stojić, mogla iznositi 1,5 posto. Slično očekuju i u RBA (1,4 posto), ali ostavljaju mogućnost i veće inflacije zbog globalnog okruženja.

“U drugom dijelu godine očekujemo da će rast cijena energije zbog jačanja uvoznih inflatornih pritisaka utjecati na rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu. Na godišnjoj razini, uz više cijene električne energije, pojačani inflatorni pritisci dolazit će i od viših cijena sirove nafte”, zaključuju u RBA.

Pročitajte i ovo:
Hrana i energija već poskupili, istražili smo koliki nas rast cijena tek čeka