kartice
Foto: Fotolia

Iako plaće rastu već duže vrijeme, u studenom prošle godine realne neto plaće pale su za 0,1 posto, a realne bruto plaće za 0,3 posto. Radi se o prvom padu realnih plaća od početka 2016., odnosno od kada se plaće prate prema podacima iz JOPPD obrazaca.

Na realni pad plaća u studenom utjecali su inflacija (koja je bila viša od rasta plaća), ali i visok pad plaća u nekim djelatnostima, osobito u brodogradnji, tumače u HGK. Dodaju da je prestao i bazni učinak povećanja plaća u državnoj i javnoj upravi.

U 2018. snažno usporio rast plaća

Prema procjenama analitičara HGK, realni pad plaća u studenom mogao bi biti anomalija. Oni očekuju da će plaće i dalje rasti, ali manje nego ranije i ne u svim djelatnostima. Već je lani, gledajući sumarno za jedanaest mjeseci, rast plaća snažno usporio.

“U prvih jedanaest mjeseci prošle godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8.446 kuna, što je realno 3,3 posto više nego u prvih jedanaest mjeseci 2017. godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6.240 kuna, što je realno 2,7 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Pritom je ostvareni rast realne neto plaće u prvih jedanaest mjeseci prošle godine znatnije usporio u odnosu na rast u istom razdoblju 2017. godine kada je iznosio 4,5 posto”, kažu u HGK.

Plaće iznadprosječno rasle u trgovini i građevinarstvu

U nekim je djelatnostima u kojima se osjeća najveći nedostatka radne snage, prije svega u građevinarstvu i trgovini, došlo do iznadprosječnog porasta plaća. Kako bi privukli i zadržali radnike, poslodavci u građevinskom sektoru lani su digli su neto plaće za 5,5 posto, a u trgovini za šest posto.

>> Hotelijeri sezoncima najavljuju i do 20 posto veće plaće

To je dovelo i do nešto manjih razlika između najviših i najnižih prosječnih plaća po djelatnostima. Najviše plaće imaju zaposleni u zračnom prijevozu i ona je u 2017. bila 2,96 puta viša nego prosječna neto plaća u ostalim osobnim uslužnim djelatnostima u kojima radnici primaju najniže plaće. Taj je raspon lani smanjen na 2,68 puta.

Više od pola zaposlenih ima plaće niže od 6.100 kuna

No, još uvijek više od pola zaposlenih u Hrvatskoj u studenom je imalo plaću nižu od 6.100 kuna. Medijalna je plaća kontinuirano niža od prosječne, što upućuje na dosta izražen utjecaj skupine visokih plaća na razinu prosječne plaće, ističu analitičari.

>> Porazni podaci: Ispodprosječne plaće ima tri četvrtine zaposlenih

U HGK prognoziraju da će se rast plaća nastaviti i u narednom razdoblju, prije svega zbog podizanja poreznog razreda nakon kojeg se primjenjuje stopa od 36 posto na iznad 30 tisuća kuna, povećanja minimalne plaće na 3.750 kuna bruto te dogovorenog rast plaća u državnim i javnim službama.

Pročitajte i ovo:
Plaće u javnom sektoru veće nego u privatnom, sindikat bi još veće