kazne
Foto: Pixabay

Od kada su prije 17 godina počeli pet posto svoje bruto plaće uplaćivati u drugi obvezni mirovinski stup, svaki zaposleni je na svom računu akumulirao u prosjeku 51.384 kuna. Hanfa očekuje se da će taj iznos, kao i ukupan iznos imovine u obveznim mirovinskim fondovima, još nekoliko godina snažno rasti jer se početak većih isplata mirovina očekuje tek za nekoliko godina.

Svejedno, budući umirovljenici ne mogu očekivati primjerenu mirovinu, bez vlastite dodatne štednje, upozorio je čelnik Hanfe Ante Žigman. Podsjeća da su naše mirovine 40 posto posljednje plaće, za razliku od europskog prosjeka gdje radnik, kad ode u mirovinu, primi 60 posto svoje posljednje plaće. Niži omjer posljednje plaće i prve mirovine od Hrvatske imaju samo Bugarska i Irska.

štednju
Izvor: Hanfa na temelju podataka Eurostata za 2017.

Što otkriva Hanfina simulacija mirovine iz trećeg stupa

“Nije realno danas očekivati od prvog, pa i od drugog stupa da potpuno ispune očekivanja da ćete u starosti imati pristojnu mirovinu. Treba štedjeti i u trećem stupu”, poručio je Žigman.

>> Siromaštvo umirovljenika dramatično poraslo, 250.000 ih živi s oko 1.500 kuna

Hanfa je napravila simulacije mirovine iz trećeg stupa koja pokazuje da bi svatko tko godišnje uplati 5.000 kuna u treći stup za 30 godina mogao bi imati više od 200.000 kuna na računu, pod pretpostavkom da fondovi kroz cijelo to razdoblje ostvaruju jedan posto prinosa (što je vrlo konzervativna projekcija) i uz državna poticajna sredstva od 750 kuna godišnje.

Prema Hanfinoj računici, mjesečno bi trebalo na privatni mirovinski račun uplaćivati 417 kuna (oko 6,7 posto prosječne plaće) da bi se tijekom 20 godina svaki mjesec primalo 840 kuna mirovine.

štednju
Izvor: Hanfa / Napomena: Izračun je informativan i temeljen na pretpostavkama prosječnog prinosa

Dobrovoljno štedi oko 300 tisuća građana

Na štednju u trećem mirovinskom stupu dosad se odlučilo oko 300 tisuća građana, dok su poslodavci za 40.478 radnika uplaćuje u zatvorene dobrovoljne fondove. Prema podacima Hanfe, poslodavci su do kraja prosinca 2018. u zatvorene fondove uplatili oko milijardu kuna doprinosa. Neto imovina osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF), iznosila je pak oko 4,2 milijarde kuna.

Najviše građana, oko trećine, štedi u najvećem AZ profitu. Drugi po veličini je Raiffeisen ODMF koji je privukao oko 24 posto svih štediša, a treći AZ benefit s oko 15 posto članstva.

Od početka poslovanja ODMF-ovi su za svoje članove ostvarili prinos od najnižih 3,1 posto (CO ODMF) do visokih 9,27 posto (CO 1000A ODMF). Najveći, AZ profit, od početka poslovanja ostvario je prinos od 6,17, posto. Prošla godina je i za ODMF-ove, isto kao i za obvezne mirovinske fondove, bila prilično loša – od osam čak ih je četiri godinu završilo u minusu. No, stručnjaci ističu kako je mirovinska štednja dugoročna pa i prinose treba sagledavati u dužem razdoblju.

Pročitajte i ovo:
Mirovinski fondovi akumulirali 100 milijardi kuna, prinosi jako pali