investicijski fondovi
Predstavnici najboljih investicijskih fondova na dodijeli nagrada HGK

S padom kamatnih stopa na štednju u bankama, sve više hrvatskih građana počelo je ulagati u otvorene investicijske fondove, kao jedan od oblika isplativijeg načina dugoročne štednje. Sada već više od 220 tisuća građana investira u otvorene investicijske fondove koji su krajem 2017. akumulirali 18,6 milijardi kuna neto imovine.

Lani je ukupna imovina investicijskih fondova u Hrvatskoj narasla za šest posto u odnosu na 2016. godinu.

ZB Invest najbolje društvo

Prema ocjeni HGK, najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima je ZB Invest, a dva fonda tog društva HGK je danas proglasio najboljima u kategorijama u kojima posluju. ZB Europlus proglašen je najboljim u kategoriji europskih novčanih otvorenih fondova (u prosincu 2017. prikupio je 115,8 milijuna kuna), a ZB Trend za najbolji dionički fond (neto imovina krajem prošle godine dosegnula mu je 118,4 milijuna kuna).

Najbolji kunski novčani otvoreni investicijski fond, prema ocjeni HGK, je Locusta Cash kojim upravlja KD Locusta i koji je prikupio 163 milijuna kuna. InterCapital Bond je proglašen za najbolji obveznički fond (s imovinom od oko 189 milijuna kuna), a za najbolji mješoviti fond PBZ Conservative 10 s neto imovinom od 599 milijuna kuna.

Šesti nagrađeni fond je Raiffeisen Harmonic koji je krajem prošle godine prikupio 150,8 milijuna kuna i koji je po drugi put proglašen za najboljim u kategoriji posebnih otvorenih investicijskih fondova.

Revizorska izvješća nedovoljno kvalitetna?

Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK, kazao je kako su se građani prije desetak godina prilikom ulaganja u fondove više vodili emocijama i očekivanjima visokih i brzih povrata, dok danas ipak racionalnije ulažu, uz veću disperziju, i imaju realnija očekivanja prinosa.

Prema ocijeni fond menadžera, prošla godina je bila prilično teška, u prvom redu zbog uvjeta u kojima se ostvaruju niski prinosi, ali i zbog posljedica krize u Agrokoru. U tom kontekstu Krstulović je apelirao na Komoru revizora “da se uključe u plasiranje kvalitetnih i pouzdanih informacija jer se mi u fondovskoj industriji oslanjamo na te informacije”.

Ova godina će za fondove možda biti još i teža budući da slobodan pristup hrvatskom tržištu sada imaju inozemni fondovi. Za građane, investitore to je, međutim, dobra vijest jer na tržište unosi veću konkurenciju. Dolazak stranih investicijskih fondova domaći su naravno pozdravili, ali su s jučerašnje dodijele nagrada uputili apel Hanfi da se više angažira u reguliranju tržišta i stvaranju “istih uvjeta za sve igrače na tržištu”.

Prema rezultatima koje su danas objavio HGK, u investicijske fondove hrvatski su građani uložili manje od pet posto svoje financijske imovine. U EU u takve fondove građani ulažu dvostruko više, oko 10 posto svoje financijske imovine, pa je i ukupna imovina investicijskih fondova u EU veća od ukupnog BDP-a.

Krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo 134 investicijska fonda. Većina njih (95) su otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (UCITS fondovi) i prvenstveno su namijenjeni širokom krugu ulagatelja. Gledano po vrstama UCITS fondova, najviše ima dioničkih fondova (26), novčanih i ostalih ima po 22, obvezničkih ima 16, a mješovitih devet. Preostalih 39 su alternativni investicijski fondovi koji su namijenjeni ulagateljima s više iskustva i znanja u području ulaganja.

Pročitajte i ovo:
Istražili smo u kojem se fondu isplati štedjeti za mirovinu