Sud EU
Foto: Pixabay

Udruga Franak i stranka Snaga apelirali su na Vrhovni sud da hitno donese odluku o revizijama tzv. konvertiranih kredita budući da u lipnju ove godine nastupa zastara potraživanja preplaćenih kamata u slučaju franak.

Elvis Sudar, predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak, na današnjoj konferenciji za novinare podsjetio je da je kolektivna presuda za nepoštene kamate donesena još 2014., a da zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupa u lipnju 2019. godine.

“Sve je manje vremena za privatne tužbe, a ljudi koji su konvertirali kredite još uvijek nemaju pravnu sigurnost za svoje tužbe, i ne znaju sa sigurnošću imaju li pravo na obeštećenje.

Konverzija nije bila obeštećenje dužnika, nego socijalna mjera koja je ponudila slamku spasa korisnicima toksičnih kredita koji su upali u živo blato nezakonite promjenjive kamate i podivljale valutne klauzule”, izjavio je Sudar.

Na odluku Vrhovnog suda čeka 55 tisuća dužnika

Dodao je da to pitanje za Vrhovni sud nije novost jer “itekako zna da to pitanje visi u zraku već tri godine”.

“Za odluku Vrhovnoga suda o zastarama trebalo je tri mjeseca, a na ovu odluku čekamo već pola godine. Čekati se više ne smije. Odluka je morala biti donesena jučer. U ime Udruge Franak i 55.000 dužnika koji su konvertirali CHF kredite molim da Vrhovni sud donese hitno i konačno odluku o našim pravima nakon konverzije jer sutra će već biti prekasno”, rekao je Sudar.

Saborski zastupnik Goran Aleksić govorio je o pravnim razlozima zbog kojih konverzija CHF kredita ne smije, kako je istaknuo, biti povod za odluku da dužnici s konvertiranim CHF kreditima ne bi imali pravo na obeštećenje na temelju preplaćenih kamata i preplaćenoga CHF tečaja.

Vrhovni sud: Radimo prema kriterijima hitnosti

Vrhovni sud je u odgovoru za N1 televiziju napomenuo da u radu ima dva predmeta koji se odnose na kolokvijalno rečeno “konvertirane kredite”: Prvi nosi oznaku Rev-2868/18. i zaprimljen je 2. studenog 2018., a drugi nosi oznaku Rev- 1172/18., a zaprimljen je 5. lipnja 2018. Spisi su u radu, priopćili su s Vrhovnog suda.

“Građanski odjel VSRH u ovom trenutku ima u radu preko 14.000 predmeta, a koji se uzimaju u rad prema više kriterija hitnosti. Suci izvjestitelji nastoje “izbalansirati” te kriterije, vodeći računa i o tome da stranke u postupku, zbog ranijeg uzimanja u rad, ne bi stekle dojam pristranosti suda kada su u pitanju pojedine stranke ili pojedine grupe predmeta.

Smatramo da bi predloženi institut “oglednog spora”, kao i po VSRH predložene izmjene Zakona o parničnom postupku, glede izvanrednog pravnog lijeka revizije, znatno ubrzao rad na “tipskim predmetima” te donio veću pravnu sigurnost.

Bio bi to veliki korak prema ostvarivanju ustavne uloge VSRH u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni”, stoji u priopćenju Vrhovnog suda, prenosi N1.

Pročitajte i ovo:
Aleksić: Banke će građanima morati vratiti 15 milijardi kuna