UMFO
Predsjednici uprava OMF-ova / Izvor: UMFO

Kao što smo i najavljivali, javna rasprava o mirovinskoj reformi, počela je žestoko, a na samom početku rasprave u fokusu je mirovinski dodatak od 27 posto. Ministar Pavić predlaže da pravo na taj dodatak, a time i osjetno više mirovine, ostvaruju samo osiguranici koji u trenutku umirovljenja odluče svoju privatnu štednju akumuliranu u obveznim fondovima prebaciti u državnu blagajnu.

>> Pavićeva reforma mirovine obara na minimalce, Nestić ponudio rješenja

Referirajući se na taj dio reforme, mirovinci su poručili da ona nije pravedna jer stvara razlike među hrvatskim građanima.

“Reforma ne uvažava interese i prava velikog broja hrvatskih građana koji štede u drugom mirovinskom stupu, a njih je gotovo 1,8 milijuna”, ocijenili su predstavnici obveznih mirovinskih fondova na današnjoj konferenciji za novinare.

Proporcionalni dodatak svima

Mirovinci imaju drugačiji prijedlog, a danas su prezentirali izračune kojima potkrepljuju svoje tvrdnje da bi njihovo rješenje bilo bolje i za umirovljenike, i za javne financije, ali i za same fondove, a onda posredno i za gospodarstvo.

Mirovinci, naime, predlažu da se i osiguranicima drugog stupa prizna pravo na dodatak na mirovinu, proporcionalno postotcima uplata obveznih mirovinskih doprinosa. Odnosno, da se budućim umirovljenicima dodatak od 27 posto obračunava na 75 posto osnovice na isplate iz prvog stupa.

Zašto?

Dodatak od 27 posto uveden je 2007. godine radi izravnavanja visine mirovina za različite generacije umirovljenika koje su nastale promjenom načina izračuna mirovina. Taj dodatak uskraćen je osiguranicima drugog stupa, bez obzira na to što uredno uplaćuju 75 posto mirovinskih doprinosa u I. stup, samo četvrtinu obveznog doprinosa na svoje individualne račune u drugom stupu, podsjećaju mirovinci.

“Za tih svojih 75 posto dobit će nula kuna. To je nepravedno i govori o dvostrukom standardu”, kažu.

Milijardu kuna troška tek nakon 2030.

Ministar Pavić i dalje ustraje na svojim tvrdnjama da proširenje dodataka na sve umirovljenike za državni proračun stvara 40 milijardi kuna obveza do 2040. Mirovinci su ponudili drugačiju računicu: proporcionalni dodatak na umanjenu osnovicu na isplate iz I. stupa u sljedećoj godini proračun bi koštao 27 milijuna, a milijardu kuna premašio bi tek nakon 2030. godine. Projekcija mirovinaca rasta troškova u naredne četiri godine vidljiva je iz tablice niže.

Procjena troškova za povećanje mirovina (milijuna kn)
2019. 27
2020. 53
2021. 89
2022. 140
Izvor: UMFO

Za same umirovljenike interesantniji su izračuni koji govore da bi individualne penzije, koje se temelje na prosječnoj plaći, mogle doseći 7.000 kuna, ako se u formulu ugradi pravo na proporcionalni dodatak, kojeg zagovaraju mirovinci.

Prema Pavićevoj formuli, penzije će ostati niže od 5.000 kuna. Na grafikonu niže crvena linija prikazuje kretanje mirovina prema prijedlogu mirovinaca, a donja plava prema Pavićevom prijedlogu.

UMFO
Izvor: UMFO

Osim toga, mirovinci predlažu da se pri izračunu mirovina iz II, stupa u potpunosti izbaci švicarska formula ili uvede u program isplata mirovina i vrsta mirovina koja garantira povrat na ulaganje sredstava. To bi, tvrde, automatski dovelo do pada troškova i do značajnog rasta mirovina. One bi u tom slučaju mogle porasti od 20 do 40 posto, ovisno o karakteristikama osiguranika.

Ulaganja pod upitnikom

Tvrde, nadalje, da se bez očuvanja drugog stupa neće moći kreirati ni gospodarski rast budući da su mirovinski fondovi najveći domaći institucionalni investitori. Stoga traže da dio reforme bude i korekcija limita ulaganja obveznih mirovinskih fondova te da posljedično tome Vlada RH oslobodi imovinu i projekte u koje će obvezni mirovinski fondovi moći ulagati i tako još više doprinijeti gospodarskom rastu.

Ako bi obvezni mirovinski fondovi dobili mogućnost povećanog ulaganja u domaća poduzeća korist bi bila višestruka. Primjerice, kada bi mirovinski fondovi u HAC, ARZ, JANAF, ACI i HEP investirali ukupno oko 15 milijardi kuna, javni dug bi se mogao smanjiti za oko 5,3 posto BDP-a, a trošak kamata koje plaća država smanjio bi se za oko 820 milijuna kuna godišnje.

Već samo smanjenje troška kamata bilo bi približno dovoljno da se tako kompenzira budući trošak dodatka na mirovine, izračunali su u Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Pročitajte i ovo:
Stručnjaci protiv Pavićevog prijedloga, kažu da se radi o demontaži mirovinskog sustava