utjerivači dugova
Ministar Dražen Bošnjaković podržava reguliranje rada agencija, ali kaže da to nije u njegovoj nadležnosti

Agencije za naplatu potraživanja, ili kako im “tepaju” dužnici – utjerivači dugova – otkupile su od banaka od 2010. godine 31,02 milijarde kuna loše naplativih kredita, po diskontnoj cijeni koja se obično kreće u rasponu od 10 do 30 posto vrijednosti, a od dužnika pokušavaju naplatiti – 100 posto, piše Valentina Wiesner za Večernji list.

Ti su krediti dok su odobravani i otplaćivani bankama bili pod ingerencijom HNB-a, no nakon što su promijenili vlasnika, i to bez suglasnosti dužnika, iskliznuli su ispod radara supervizije, ali i bilo kakve druge kontrole i vizije da se stave pod nadzor, piše Večernji list i ističe da rad agencija nije pod nadzorom ni HNB-a niti Hanfe, kao što je to slučaj primjerice u Mađarskoj i Bugarskoj.

EK priprema direktivu o tržištu loših kredita

utjerivači dugova
Guverner Boris Vujčić / Izvor: Arhiva HNB-a

Večernji list piše kako Ministarstvo pravosuđa podupire reguliranje rada agencija za naplatu potraživanja, ali smatra da je ta materija u nadležnosti Ministarstva financija, odnosno regulatornih tijela za nadzor financijskog sustava, Hanfe i HNB-a. Iz Vlade na upit o tom problemu nisu odgovorili.

“Korisno je spomenuti da je Europska komisija u ožujku 2018. objavila prijedlog direktive kojom će se detaljnije urediti i poticati razvoj sekundarnog tržišta neprihodujućih kredita. Uključujući licenciranje i nadzor nad osobama koje otkupljuju dugovanja kreditnih institucija kao i osobama koje se bave samo naplatom prodanih krediti”, izjavili su iz HNB-a za Večernji list.

Za prodaju duga nije potreban pristanak dužnika

Ustupanje i prodaja potraživanja sada je regulirana zakonima o obveznim odnosima te o kreditnim institucijama. Za ustupanje tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali su banke dužne obavijestiti svoje klijente da njihove nenaplative kredite prodaju agencijama za naplatu potraživanja. Poznato je, međutim, da se mnogi dužnici žale da o prodaji dugova nisu bili informirani te da o tome saznaju tek kada ih nazovu iz agencija za naplatu potraživanja.

Traje teror telefonskih poziva: višekratno nazivanje ovršenika, članova obitelji, susjeda…, a što je najgore i poslodavaca kojima agencije prijete da će njih teretiti ako ne ustegnu iznos od plaće. Mnogi poslodavci nakon takvih poziva ne produžuju ugovore o radu sklopljene na određeno vrijeme, piše Večernji list i dodaje kako se prošli tjedan sastali predstavnici HUAN-a, udruge koja okuplja osam agencija za naplatu potraživanja, i Udruge Blokirani koja je objavila da je sastanak bio konstruktivan.

Blokirani: Država ignorira interese svih strana u postupku

“Pretpostavljamo da će država, odnosno Ministarstvo pravosuđa ignorirati interese svih strana u postupku i ustrajati na svom prijedlogu Ovršnog zakona. Zato smo nakon prošlotjednog okruglog stola o nacrtu Ovršnog zakonu u Hrvatskom saboru otvorili novo razdoblje u svom djelovanju.

utjerivači dugova
Miriam Kervatin, predsjednica Udruge Blokirani / Izvor: Arhiva Miriam Kervatin

Već smo razgovarali s predstavnicima HUAN-a, a planiramo razgovarati i s Hrvatskom udrugom banaka, Hrvatskom odvjetničkom komorom i sa svim sudionicima u procesu s ciljem da omogućimo vladavinu pravne države i zaštitu svih od pretjerane moći onih koji vladaju”, izjavila je predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin za Prvi plan.

Više detalja o razgovorima i u kojem smjeru će oni teći, zasad nije sklona otkrivati. Udruga Blokirani je na svojoj Facebook stranici tek objavila da članovi udruge uskoro mogu očekivati dobre vijesti.

Agencije sve uspješnije u naplati dugova

Iz podataka HNB-a, vidljivo je ne samo da iz godine u godinu raste vrijednost prodanih potraživanja, nego da se i smanjuje diskont po kojem banke prodaju loše kredite. Smanjivanje diskonta po kojem banke agencijama prodaju loše kredite ukazuju na veću naplativost duga.

U 2017. banke su prodale rekordnih 8,34 milijardi kuna loših kredita. U prva tri kvartala 2018. uspjele su se riješiti loše imovine u iznosu od 4,3 milijarde kuna. Samo u trećem kvartalu 2018. banke su prodale kredite koje ne mogu naplatiti u iznosu od 2,3 milijarde kune, a ostvarena kupoprodajna cijena iznosila je 847 milijuna kuna, odnosno oko 37 posto knjigovodstvenog potraživanja. Usporedbe radi, u 2015. banke su prodale potraživanja u iznosu od 2,8 milijardi kuna, u 2016. gotovo šest milijardi kuna.

Postotak vrijednosti dugovanja koje banke naplaćuju tvrtkama za naplatu potraživanja poslovna su tajna svake banke. Kome će i po kojoj cijeni, odnosno uz koji diskont prodati svoja potraživanja, odlučuje uprava kreditne institucije, a u okviru svoje poslovne politike, tumače u HNB-u, o čemu više možete pročitati ovdje.

Pročitajte i ovo:
Jednostavni stečaj: Građani se ne snalaze, Finini podaci nepotpuni