kamata
Foto: Pixabay

Po visini kamata na stambene kredite Hrvatska je sada negdje na sredini među svim članicama EU, a od zemalja koje ne koriste euro kao vlastitu valutu, niže kamate su još sam u Češkoj. Trenutačno se kod banaka mogu naći stambeni krediti s kamatom nižom od tri posto.

“Teško je prognozirati kolike će kamate biti za šest do devet mjeseci, a kamo li za koju godinu. Nitko ne može isključiti da će kamata do kraja godine još padati, ali ni da će početi rasti kroz dvije do tri godine, što je ključna informacija za ljude koji se dugoročno zadužuju”, kaže ekonomski analitičar Velimir Šonje koji je za Hrvatsku udrugu banaka analizirao kamatni rizik i pokušao odgovoriti na pitanje je li bolje fiksirati ili varirati kamatu (o tome više u zadnjem dijelu teksta).

Građani preferiraju fiksne kamate

Stambeni krediti još jeftiniji?

Zdenko Adrović, direktor HUB-a, smatra da ima prostora za daljnji pad kamata na stambene kredite, prije svega zbog velike konkurencije banaka i zbog značajnog pada udjela nenaplativih kredita. Na pad kamata mogla bi utjecati i promjena regulative vezana uz rezervacije banaka, koja je sada vrlo visoke. Na potezu je, dakle, HNB.

Građani su već odlučili – prednost daju fiksnim kamatama. Lani se dogodio i veliki povratak stambenih kredita s valutnom klauzulom (odobreno je ukupno 7,2 milijarde kuna), dok je iznos novoodobrenih kunskih stambenih kredita bio gotovo upola manji (3,8 milijardi kuna).

“U 2018. dogodila se velika promjena i prvi put je odobreno više stambenih kredita uz valutnu klauzulu i s fiksnim kamatama”, rekao je Zdenko Adrović, direktor HUB-a. Pojasnio je da je bankama na raspolaganju više mehanizama zaštite od rizika u slučaju eurskih kredita s ročnošću od 10 i više godina nego što je to slučaj s kunskim plasmanima lakše štite od rizika, a time više štite i klijente.

Za razliku od stambenih kredita, građani kod ostalih oblika zaduživanja preferiraju kunu, ali opet češće daju prednost fiksnim kamatama. Uz takve kamate lani je odobreno 17,5 milijardi kuna dugoročnih višenamjenskim kredita uz kunama, dok je isto takvih, ali vezanih uz valutnu klauzulu, odobreno 6,3 milijarde kuna.

Stambeni krediti u Hrvatskoj jeftiniji nego u nekim članicama eurozone

Efektivne kamatne stope na stambene kredite s rokom dospijeća preko 10 godina u ožujku ove godine iznosile su 3,47 posto. Među zemljama članicama euro područja Litva i Latvija imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita, a sve nove članice izvan euro područja imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita od hrvatskih banaka. Izuzetak je Češka u kojoj kamata iznosi 3,1 posto.

Prosječne kamatne stope na stambene kredite

kamata
Izvor: HUB

Kamata na potrošačke kredite među nižima u EU

Kamatna stopa na potrošačke kredite s rokom otplate od jedne do pet godina u ožujku 2019. iznosila je 5,7 posto. Više kamate na ovu vrstu kredita su u baltičkim državama, Slovačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu te Danskoj i Velikoj Britaniji, kao i u većini članica EU izvan euro područja.

Prosječne kamatne stope na potrošačke kredite

kamata
Izvor: HUB

Analizirajući moguće buduće kretanje kamata, Velimir Šonje je istaknuo dvije velike neizvjesnosti: ponašanje vodećih središnjih banaka te neizvjesnost u pogledu uvođenja eura i drugih faktora koji mogu smanjiti regulatorne troškove.

Najviše nepoznanica vezano uz trgovinski rat

“Priča o rastu kamata u SAD-u je odgođena, čak se očekuje da bi Fed krajem godine zbog trgovinskog rata mogao sniziti kamatne stope. U EU kamata je na nuli, to se neće mijenjati i uz nisku inflaciju kamate će ostati na povijesno niskim razinama, što je za potrošače dobra vijest”, rekao je Šonje i dodao da država dobrom politikom može amortizirati eventualne udare na kamatne stope. Preduvjet je nastavak odgovorne fiskalne politike.

U ovom trenutku najveća je neizvjesnost vezana uz trgovinski rat. Njegova eskalacija mogla bi potaknuti inflaciju, a viša inflacija gura i kamate.

“Pitanje je kako će na to reagirati centralne banke. Carine su troškovni udar i banke ne bi trebale na takav trošak reagirati povećanjem kamata”, kaže Šonje uz opasku da je to tako teoretski.

Kako starenje stanovništva utječe na kretanje kamata

Šonje je iznio i zanimljivu tezu ekonomista o utjecaju starenja stanovništva na visinu kamata. Ekonomisti, naime, još nisu raščlanili zašto razdoblje povijesno niskih kamata tako dugo traje, a jedna od teza jest da dugoročni trend starenja stanovništva utječe na snižavanje kamata.

Kako je pojasnio, neto štednja i neto zaduživanje ima generacijski moment: mlađi se lakše zadužuju, a stariji štede. Veća štednja stvara veću bazu, ponudu na strani banaka, a nižu potražnju, pa kamata ostaje niska. Štednja akumulirana u mirovinskih fondovima također igra ulogu i utječe na visinu prinosa državnih obveznica u koje fondovi ulažu.

“Vrlo vjerojatno da će nastavka starenja stanovništva kamatne stope u budućnosti, iza 2030. biti niže nego sada”, rekao je Šonje.

Pročitajte i ovo:
Banke počele zaoštravati uvjete za gotovince, saznajte koliko se možete zadužiti
Zaduživanje za kupnju stana u kunama prvi put jeftinije nego u eurima