novi porezni
Ilustracija: Pixabay

Građani su se nakon dugo vremena ohrabrili na povećano uzimanje kredita. Era razduživanja je, sada je posve jasno, završila još u rujnu prošle godine, a ukupna razina zaduženja kućanstava dosegnula je krajem travnja 120,5 milijardi kuna.

U travnju je godišnja stopa rasta kredita građana iznosila 2,2 posto i bila je viša za 2,6 milijardi kuna nego prije godinu dana. Tako povećano kreditno zaduživanje građana nije zabilježeno od početka 2016. godine.

Na rast kreditne zaduženosti najviše utječe povećana potražnja za stambenim kreditima. No unatoč rastu stambenih kredita, i dalje je dominantan rast zaduživanja kućanstava po gotovinskim nenamjenskim kreditima. Oni su u travnju bili viši za 3,3 milijarde kuna ili 8,1 posto na godišnjoj razini.

Ne uzimajte gotovinski kredit prije nego što ovo pročitate

HUB kaže rastu eurski, HGK tvrdi rastu kunski krediti

U Hrvatskoj udruzi banaka kažu da ponovo rastu stambeni krediti s valutnom klauzulom (eurski), dok je iznos odobrenih kredita u čistim kunama smanjen. Analitičari HGK primjećuju, međutim, da su i dalje najtraženiji kunski krediti te da oni i dalje dominiraju u ukupnim stambenim kreditima.

U samo dvije godine kunski stambeni krediti porasli su za 14,4 postotna boda, na rekordni udjel od 27,8 posto u ukupnim stambenim kreditima, kažu u HGK.

Do razlika u tvrdnjama o rastu eurskih, odnosno kunskih kredita došlo je jer su analitičari HUB-a i HGK uzimali u obzir različite vremenske horizonte. U HGK su analizirali kretanja tijekom proteklih godinu, dvije, a analitičari HUB-a ističu najnovije trendove, od početka ove godine.

Porast stambenog kreditiranja u HGK vezuju tako s početkom subvencioniranja stambenih kredita za mlade od sredine srpnja prošle godine. Prema tom programu samo lani odobreno je i realizirano 2.320 kredita.

U HUB-u pak tumače da je u prva četiri mjeseca ove godine primjetno smanjenje iznosa odobrenih kredita u čistim kunama. Za to postoje dva razloga: Prvi je što građani sve više daju prednost eurskim kreditima zbog nižih kamata, a drugi je vezan uz same banke i njihove izvore financiranja.

“Građani na strani potražnje očito sve jače reagiraju na razlike u kamatnim stopama koje su se na kredite s valutnom klauzulom nastavile smanjivati i sada su osjetno ispod četiri posto. Ta razina kamatnih stopa usporediva je sa zemljama euro područja.

Na strani ponude, banke su sve više ograničene nedostatkom kunskih izvora sredstava, što naročito dolazi do izražaja pri odobravanju dugoročnih stambenih kredita koji u kunama bilježe oštar pad”, pojašnjavaju u HUB-u.

velika dilema
Foto: Pixabay

No, prema podacima HNB-a, prosječne nominalne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj su još uvijek značajno više nego u eurozoni.

Evo koliko su krediti skuplji u Hrvatskoj nego u zemljama eurozone

Velika razlika u visini kamata na stambene kredite

Budući da domaće banke već sada nude vrlo različite uvjete stambenog kreditiranja, građanima se isplati dobro proučiti sve uvjete, naročito visinu efektivnih kamatnih stopa (EKS). Pri tome vam može pomoći naš kreditni kalkulator, a mi smo prikupili informacije o rasponu kamata, ovisno o njihovoj vrsti (fiksne, varijabilne i kombinirane).

velika dilema

Kod stambenih kunskih kredita najniže EKS banke nude za kradite s varijabilnim kamatama, od 3,83 posto (Karlovačka banka) do 5,63 posto (Croatia banka).

Fiksne EKS na kunske stambene kredite kreću se u rasponu od 3,89 posto (OTP banka Hrvatska) do 5,33 posto (Erste banka), dok se kombinirane EKS kreću od najnižih 4,18 posto (OTP) do najviših 5,86 posto (Kreditna banka Zagreb).

Najjeftinije eurske stambene kradite nudi OTP banka Hrvatska s fiksnom EKS od 3,37 posto. Najskuplje eurske kredite s fiksnom kamatnom stopom u ponudi ima Erste banka (5,17 posto EKS).

Varijabilne efektivne kamatne stope kod eurskih kredita kreću se u rasponu od 3,78 posto (Karlovačka banka) do 5,41 posto (Croatia banka), a kombinirane EKS se kreću od 3,52 (OTP banka) do 5,63 (Kreditna banka Zagreb).

Pola kredita u eurima, pola u kunama

Više nego za stambenim kreditima građani još uvijek posežu za ostalim vrstama kredita, prije svega za gotovinskim nenamjenskim koji su u travnju bili viši za 3,3 milijarde kuna. Radi se o rastu od 8,1 posto na godišnjoj razini.

“I ovdje je dominantan rast kunskih kredita, koji sada čine rekordnih 69 posto u ukupnim kreditima ove vrste. Rast tih kredita je dvije godine iznosio 17,6 postotnih bodova”, navode u HGK.

Kada se podvuče crta pod te podatke, vidi se da su građani trenutno zaduženi točno pola u kunama, a pola u eurima.

Iako se iz povećane potražnje za stambenim i gotovinskim nenamjenskim kreditima može zaključiti da građani opet olako upadaju u nove dugove, stručnjaci upozoravaju da to i nije baš tako. Stambenim kreditima se rješava jedno od osnovnih životnih pitanja i logično je mladi žele iskoristiti državne subvencije kako bi što lakše došli do stana, a rast gotovinskih nenamjenskih kredita govori da je sve više onih koji ni osnovne životne troškove ne mogu pokriti bez novog zaduživanja.

Tezu da se iza povećanog kreditiranja krije besparica, a ne značajan rast standarda potkrepljuju podaci o stagnaciji kredita za automobile, potrošačkih kredita, pa čak i prekoračenja po kreditnim karticama.

velika dilema
Foto: Fotolia

HUB najavio daljnji pad kamata

Kakogod bilo, oporavak kreditiranja, ali i sve jača konkurencija među bankama, mogli bi banke dodatno potaknuti na snižavanje kamata.

U HUB-u potvrđuju da postoji mogućnost za smanjenje kamatne marže. Njen godišnji pomični prosjek već se smanjio s 2,87 postotnih bodova u zadnjem tromjesečju 2017. na 2,83 u prvom tromjesečju ove godine.

“To je prvo smanjenje ovako definirane marže nakon pet godina. Na djelu su limiti za daljnji pad pasivnih kamatnih stopa koje su daleko na povijesnom minimumu.

S druge strane, probudila se konkurencija zbog jačanja potražnje što pritišće kamatne stope na kredite prema dolje, i to je dovelo do već neko vrijeme očekivanog početka ciklusa smanjenja marže”, ističu u HUB-u.

Drugim riječima, žele li održati rast svoje dobiti banke će morati ponuditi još povoljnije uvjete kreditiranja i povećati volumen posla. Za očekivati je da će se u još više okrenuti građanima. Poduzeća se, naime, i dalje razdužuju, a njihova kreditna zaduženost je krajem travnja bila za čak oko 30 posto niža od kreditne zaduženosti građana.

Pročitajte i ovo:
Oprost dugova svima ili samo socijalnim slučajevima?
Kako smo postali jedna od najzaduženijih nacija u EU