Ante
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe /Izvor: Hanfa

“Tijekom posljednjih deset godina tradicionalna dionička i obveznička tržišta zemalja srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku, razmjerno su plitka, slabo likvidna i s malim volumenima trgovanja. Tržišta tih zemalja uglavnom stagniraju na relativno niskim razinama u odnosu na razvijene zemlje europske jezgre”, rekao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe na konferenciji Zagrebačke burze i Udruge društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) na dvodnevnoj konferenciji koja u Rovinju.

Govoreći na temu “Tržišta kapitala deset godina nakon financijske krize: Što dalje?”, Žigman je ustvrdio da se tradicionalni dijelovi tržišta kapitala srednje i istočne Europe sporo oporavljaju, da je upitno u što ulagati te da Hrvatska u tom kontekstu nije usamljena.

Investicijskih fondova 77 posto manje nego 2008.

Kazao je da su poslovni modeli investicijskih društava pod pritiskom te da je došlo do smanjenja potražnje za investicijskim uslugama, a time i do smanjenja broja subjekata ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga. To se dogodilo ne samo u Hrvatskoj, nego i u Sloveniji, Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj.

“U Hrvatskoj je broj tvrtki koje se bave investicijskim uslugama u posljednjih deset godina smanjen za 42 posto, a broj investicijskih fondova za čak 77 posto”, istaknuo je Žigman.

Kao jedno od potencijalnih rješenja za oživljavanje tržišta kapitala Žigman nazire u korištenju novih tehnologija, prije svega tzv. blockchain tehnologije (BCT).

Fintech revolucija je nezaustavljiv globalni fenomen koji nudi brojne mogućnosti unaprjeđenja financijskih usluga i poslovanja. Upotreba nove tehnologije sve više raste, a time se širi i spektar financijskih usluga i proizvoda temeljenih na toj tehnologiji, poput kriptovaluta.

Žigman je naglasio kako broj fondova za ulaganje u kripto i BTC snažno raste. Tako je do kraja rujna 2018. u svijetu osnovano više od 500 fondova specijaliziranih za investiranje u kripto i BCT, s vrijednošću imovine pod upravljanjem većom od sedam milijarda američkih dolara.

U Hrvatskoj skromna ulaganja u nove tehnologije i kriptovalute

Prema Žigmanovoj procjeni u Hrvatskoj su u 2017. prihodi od ulaganja u iste usluge i tehnologije prelazili svega 300 milijuna kuna, u čemu je dominiralo trgovanje kriptovalutama.

“Na tom tragu se kod nas razvijaju osnivaju prve mjenjačnice, trgovinske platforme, bankomati te tvrtke i udruge specijalizirane za ulagačka savjetovanja”, rekao je.

Naglasio je da tehnološke inovacije transformiraju tržište kapitala, ali da je ipak potrebna doza opreza, s obzirom na različitu brzinu razvoja tehnoloških inovacija u financijama te da je nužan popratni regulatorni okvir.

“Pravni status kriptovaluta i BCT tehnologije u Europi je tek djelomično reguliran, pa se dodatni razvoj u tom dijelu još očekuje”, upozorio je Žigman. Smatra, međutim, da nove tehnologije i kriptovalute mogu potaknuti oporavak investicijskog tržišta i u Hrvatskoj.

Pročitajte i ovo:
Novčani fondovi najavili zaokret ka rizičnijoj strategiji ulaganja, evo što čeka ulagatelje