velikim dužnicima
Velimir Šonje / Izvor: Screenshot N1

Ukupna vrijednost ovrha nakon vladinih mjera smanjena je za 60 posto. Ali, mjere su najviše pogodovale malobrojnim velikim dužnicima – udjel duga desetak tisuća najvećih dužnika pao je s ranijih oko 63 posto na oko 50 posto, izjavio je ekonomski analitičar Velimir Šonje koji je za Hrvatsku udrugu banaka analizirao učinak vladinih mjera na blokade građana.

Paket mjera, podsjetimo, obuhvaća od obustava ovrha i oprosta dugova do pojednostavljene procedure osobnog stečaja. Analizirajući što se dogodilo nakon početka primjene tih mjera, Šonje je došao do tri glavna zaključka:

1. Iznos ovrha i broj blokiranih do 365 dana nastavlja se smanjivati kao i prije primjene vladinih mjera u ljeto 2018. To je očekivano kretanje s obzirom na izlazak gospodarstva iz krize.

2. Broj i iznos dugoročnih blokada mijenja se pod utjecajem vladinih mjera, ali na neočekivan način: broj i iznos blokada manjih iznosa raste i nakon primjene vladinih mjera, a broj i iznos ovrha većih dugova se smanjuje, i to progresivno – s izrazitim dobicima u smislu smanjenja ovrha kod maloga broja osoba s najvećim dugovima.

3. Prema sektorima vjerovnika, najbrže pada udjel banaka kao vjerovnika, smanjuje se i udjel ostalih financijskih posrednika te telekoma, a raste udjel države i dobavljača struje te komunalnih usluga i ostalih sektora.

Manje kratkoročnih ovrha

Iznos duga pod kratkoročnim ovrhama po prvi puta je pao ispod milijarde kuna, što predstavlja smanjenje za 63 posto u odnosu na prije četiri godine. Broj kratkoročno blokiranih građana smanjio se s više od 90 tisuća sredinom 2014. na malo više od 41 tisuće potkraj rujna ove godine, naveo je Šonje.

No, broj kratkoročno blokiranih građana (do godine dana) i iznos njihovog duga smanjuju se od 2014. godine, na što je više utjecao izlazak iz ekonomske krize, a manje vladine mjere. Prema Šonjinoj ocjeni, ti dužnici i ne predstavljaju neki veliki sistemski problem. Problem je, ističe, dugoročni dug koji je koncentriran kod malog broja velikih dužnika.

Prosječni iznos kratkoročnog duga krajem rujna ove godine iznosio je 23.442 kune po blokiranom građaninu, dok je prosječni iznos u skupini dugoročno blokiranih (preko godine dana) iznosio mnogo većih 150.260 kuna, navodi se u analizi.

Tri posto blokiranih duguje dvije trećine ukupnog duga

“I ukupan broj blokiranih građana se do sredine 2017. počeo smanjivati. Unatoč tome, razmjeri problema su ostali veliki. Prije provedbe ljetošnjih vladinih mjera, više od 300 tisuća građana s blokiranim računima bilo je pod ovrhama. Uz to, rasla je ukupna vrijednost (iznosi) dugoročnih blokada unatoč izlasku gospodarstva iz krize, što je zbunjivalo sve”, podsjeća Šonje.

Ispostavilo se da svega oko 10.000 osoba duguje gotovo dvije trećine (63 posto) ukupno ovršenog duga starog preko godine dana. Tih desetak tisuća građana čini oko tri posto od ukupnoga blokiranih. Svaki od njih ovršen je (blokiran) za prosječni iznos veći od pola milijuna kuna.

Nakon primjene vladinih mjera iznos dugoročno ovršenog duga krajem lipnja ove godine od gotovo 42 milijardi kuna (bez pripisa zateznih kamata) – što je čak 11 posto očekivanog BDP-a – krajem rujna pao je za 59,3 posto, na oko 17 milijardi.

Broj ovršenih se smanjio za 45.715 ili 16,4 posto od ukupnoga broja ranije blokiranih građana koji su se nalazili u blokadi duljoj od godine dana.

Pokazatelji koncentracije dugova po visini duga i broju blokiranih

velikim dužnicima
Izvor: Fina, obrada Velimir Šonje

Raste broj dužnika s malim dugovima

“Vladine mjere dovele su do paradoksalnog rezultata: dug i broj dužnika u najnižim razredima dugova (do 10.000 kuna) je povećan do 30. rujna 2018., dok je kod malog
broja najvećih dužnika došlo do najvećeg rasterećenja”, ističe Šonje u svojoj analizi.

Prema podacima Fine, dužnika koji su dugovali do 6.000 kuna krajem lipnja ove godine bilo je 54.748. Do 30. rujna njihov broj je narastao je za gotovo 32 posto, za 17.366 novo blokiranih.

Od 6000 do 10.000 kuna krajem lipnja dugovalo je 21.831 blokiranih građana, da bi njihov broj 30. rujna porastao na 25.485, za 16,7 posto.

Ukupno je broj blokiranih koji duguju do 10.000 kuna od kraja lipnja do kraja rujna ove godine povećan za 21.020 građana, pokazali su Finini podaci na koje se poziva Šonje.

Najveći dužnik dugovao više od 404 milijuna kuna

Iznos prosječnog ovršenog duga starijeg od 365 dana se prepolovio nakon primjene vladinih mjera. Na dan 30. rujna iznosio je 73.278 kuna po dugoročno blokiranom građaninu. Tako veliku promjenu Šonje tumači statističkim učincima vladinih mjera koje su provedene u toku trećeg tromjesečja.

Istaknuo je kako podaci za 1000 najvećih dužnika pružaju detaljniji uvid u dugove u vrhu piramide. Ukupan dug 1000 najvećih dužnika krajem lipnja je iznosio je 15,3 milijardi kuna ili 15,3 milijuna kuna po osobi. Ukupan dug 1000 najvećih dužnika sačinjavao je 36,5 posto sveukupnog blokiranog iznosa preko 365 dana na dan 30. rujna 2018.

Svi koji su ušli u 1000 najvećih dužnika bili su dugoročni dužnici s neprekidnim blokadama računa duljim od godine dana.

Tisućiti dužnik bio je dužan 4,4 milijuna kuna, a najveći pojedinačni dužnik bio je dužan 404,8 milijuna kuna. Radi se o ovrsi iz neke druge države članice EU. Naime, nakon ulaska u EU dugovi hrvatskih građana napravljeni u drugim državama članicama zbog kojih je pokrenuta ovrha ovršuju se i u Hrvatskoj. To je jedini takav slučaj među 1000 najvećih dužnika, precizirao je Šonje.

Država najviše povećala broj blokiranih

Nadalje, pokazalo se da banke unatoč uvriježenom mišljenju nisu najveći vjerovnici u smislu broja ovršenih osoba koje nekome duguju.

Najveći vjerovnici prema broju dužnika su telekomi i općenito ICT sektor s više od 170 tisuća ovršenih dužnika sredinom 2017. godine.

Zatim je slijedila država kao vjerovnik. Država odnosno vlada je najviše povećala broj blokiranih dužnika od 2014. do 2017. i njihov je broj sredinom 2017. prešao 140 tisuća, naglasio je Šonje.

Tek na trećemu mjestu nalazile su se banke i srodni kreditori s nešto više od 100 tisuća ovršenih dužnika, od čega se manjina obaveza odnosila na stambene
kredite.

Ipak, banke su, vrijednosno gledano, i dalje bile najzastupljenije s vjerovničke strane iako je njihov udjel u ukupnom iznosu “blokada” pao s oko 59 posto sredinom 2014., na oko 48 posto 2017. godine.

Vladine mjere neće riješiti prezaduženost, evo što bi trebalo učiniti

Šonje je ocijenio kako vladine mjere neće trajno riješiti problem neplaćanja i prezaduženosti građana te će se prije ili kasnije morati prići osmišljavanju trajnijeg rješenja ovog problema.

Dao je i preporuke za bolje uređivanje problema ovrha i blokada, od kojih ovdje ističemo četiri:

Otpisi dugova trebali bi se obavljati isključivo na temelju socijalnih kriterija kako bi se u društvu uravnotežila načela socijalne solidarnosti i ekonomsko-pravne efikasnosti.

Postupci otpisa i reprogramiranja duga trebaju biti jasno propisani kako bi porezni tretman za kreditora i dužnika bio posve jasan i poticajan u smislu pronalaženja uravnoteženog rješenja.

Ovršni postupci moraju biti brzi, jeftini i transparentni za kreditora i dužnika, te napokon, institucije prisilne naplate trebaju biti maksimalno efikasne kako veliki dužnici ne bi zloupotrebljavali sustav.

Pročitajte i ovo:
Bandić najavio veto na otpis dugova bogatima
Otpis dugova je populistički i nepravedan potez koji neće ništa riješiti