kapitala
Foto: Pixabay

Vrhovni sud je donio dugo iščekivanu presudu po izvanrednoj reviziji broj Rev-2868/2018 kojom je utvrdio kako korisnici kredita u švicarskim francima, koji su kredite prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju iz 2015. konvertirali u euro, imaju pravo na tužbe protiv banaka i pravo na povrat novca koji su im banke nezakonito oduzele.

Vijest je prvo objavila Udruga Franak, a nedugo nakon priopćenja te Udruge Vrhovni sud je službeno objavio odluku na svojim stranicama. U kratkom priopćenju uz svoje rješenje Vrhovni sud je pojasnio da korisnica (tužiteljica koja je podnijela žalbu Vrhovnom sudu) “ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedenih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvarila eventualna prava za koja smatra da joj pripadaju”.

Jedinstvena primjena prava u pitanju prava na obeštećenje

“S obzirom na to da je pitanje koje je tužiteljica postavila važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i da je u pobijanoj odluci drugostupanjski sud zauzeo pravno shvaćanje različito od shvaćanja ovog revizijskog suda, to je valjalo na temelju čl.395.st.2. ZPP-a prihvatiti reviziju i ukinuti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje”, zaključuje se u rješenju Vrhovnog suda.

“Ta presuda, i zauzeto pravno shvaćanje Vrhovnog suda, znači da svi korisnici kredita koji su imali ugovorene kredite u švicarskim francima i koji su ih sukladno tzv. “Zakonu o konverziji” konvertirali u euro kredite, bez obzira jesu li ti krediti još u otplati ili su zatvoreni, imaju pravni interes te imaju pravo tražiti sudsko utvrđenje ništetnosti kako bi na temelju toga tražili povrat svog novca”, istaknula je Udruga Franak u svom priopćenju.

Tumačenje Udruge Franak

Tumačenje Udruge Franak danas objavljene odluke Vrhovnog suda prenosimo u cijelosti:

“Vrhovni sud RH tako nedvosmisleno utvrđuje:

– Činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju CHF kredita u kredit uz valutnu klauzulu euro ne znači da je time izgubio pravni interes za utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.

– Ništetnost nastupa po samom zakonu, i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan ni kad uzrok ništetnosti naknadno nestane (čl. 326. st. 1. ZOO), osim u izuzetnim uvjetima koje propisuje čl. 326. st. 2. ZOO, a koji u predmetnom slučaju nisu ispunjeni (da je zabrana manjeg značaja i da je ugovor u cijelosti ispunjen).

– Potrošač ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvario eventualna prava za koja smatra da mu pripadaju.

– Pogrešan je zaključak niže stupanjskih sudova da potrošač nema pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti zbog toga što je sklopio dodatak ugovoru kojim su izmijenjene odredbe ugovora.”

Odluka Vrhovnog suda u skladu s pravom EU

Udruga Franak među ostalim ističe da su “banke godinama nepošteno i nezakonito poslovale u Republici Hrvatskoj te se Vrhovni sud RH pokazao profesionalno i stručno, na visini zadatka, presuđujući u skladu s pravom Europske unije i presudama Suda Europske unije, posebice u skladu s nedavno donesenom presudom C-118/17, slučaj Dunai, kojom je utvrđeno da niti jedan zakon ne može umanjiti zaštitu zajamčenu pravom EU te da ugovori u švicarskim francima ne mogu opstati”.

Udruga Franak naglašava kako zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupa 13. lipnja 2019. pa zbog toga svi korisnici kredita moraju do toga datuma podnijeti svoje tužbe na sud kako dio koji se odnosi na kamate ne bi zastario nakon čega novac koji se odnosi na preplaćene kamate više ne bi mogli potraživati.