uvjeti
Guverner Boris Vujčić / Izvor: Arhiva HNB-a

Ako se ne nastavi jačati fiskalna održivost i ne počnu provoditi strukturne reforme, kamate na kredite mogle bi početi rasti sredinom 2019., upozorio je guverner Boris Vujčić u intervjuu za Večernji list .

Najavio je i relativno skoro slanje pisma namjere za ulazak u tečajni mehanizam ERM II, što je prvi formalni korak kojeg Hrvatska mora napraviti prilikom uvođenja eura.

Šest godina recesije uzele visok danak

Guverner je naglasio kako su šest godina recesije, zakašnjelo smanjivanje proračunskog manjka i povišena razina javnog duga uzele visok danak. Proračunski izdaci za kamate s dva posto BDP-a u pretkriznoj 2008.porasli su na 3,5 posto u 2015. godini, kada su dostigli vrhunac.

“U međuvremenu je postignut napredak u fiskalnoj prilagodbi pa su i proračunski rashodi za kamate smanjeni na 2,7 posto BDP-a”, rekao je Vujčić i dodao kako je većina članica EU tijekom tog razdoblja smanjila proračunske rashode za kamate, u prosjeku na dva posto BDP-a.

Komentirajući prošlotjednu o odluku Europske središnje banke (ECB) da prekine program obveznica vrijedan 2,6 bilijuna eura, zbog čega se očekuje da bi kamatne stope Europske središnje banke mogle početi rasti u ljeto iduće godine, guverner je iznio uvjete koje bi Hrvatska trebala ispuniti kako bi spriječila prelijevanje efekta rasta kamata.

Fiskalna održivost i reforme smanjuju rizike

“Dođe li do porasta kamatnih stopa, Hrvatska taj rast može kompenzirati smanjenjem premije rizika, koju plaćamo kao država sa slabim kreditnim rejtingom.

To možemo učiniti nastavkom jačanja fiskalne održivosti i provođenjem strukturnih reformi s ciljem podizanja stope gospodarskog rasta.

Time se može produljiti razdoblje financiranja pod povoljnim uvjetima, ne samo za državu, nego i za privatni sektor. Ako toga ne bude, onda će se prelijevanje tog efekta na kamate na kredite u Hrvatskoj početi događati u skladu s trenutačnim očekivanjima, dakle od sredine 2019.”, izjavio je guverner Vujčić.

Nacionalna referentna stopa može još malo padati

Podsjetio je da je Euribor već počeo vrlo blago rasti, no i da je dalje negativan.

“Zbog iznimno ekspanzivne monetarne politike HNB-a i očekivanog porasta rejtinga države na investicijsku razinu očekujemo da će se porast međunarodnih referentnih stopa na domaće kamatne stope preliti samo djelomično i s vremenskim pomakom.

Stoga je u idućoj godini moguć dodatni blagi pad nacionalne referentne stope koja odražava domaća kretanja, pri čemu je ona već sada na vrlo niskoj razini pa je i prostor za dodatno smanjenje iznimno ograničen”, istaknuo je Vujčić.

Vujčić
Foto: Pixabay

Procedura uvođenja eura počinje vrlo brzo

Guverner Boris Vujčić najavio je da će relativno brzo slanje pisma namjere za ulazak u europski tečajni mehanizam ERM II, svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu u kojem je potrebno provesti najmanje dvije godine.

Uz formalno iskazivanje namjere ulaska u tečajni mehanizam, u pismu će biti opisane i sve aktivnosti koje se planiraju da bi Hrvatska postala vjerodostojna kandidatkinja za tečajni mehanizam. Sam ulazak u ERM 2 vjerojatno bi se mogao dogoditi otprilike godinu dana nakon slanja pisma namjere, dakle negdje tijekom 2020. godine.

Formalnih kriterija za ulazak u ERM II nema, ali sadašnje članice europodručja moraju prihvatiti Hrvatsku kao dobru kandidatkinju. Jedini dodatni zahtjev za ulazak u tečajni mehanizam je pristupanje u tzv. blisku suradnju s Jedinstvenim nadzornim mehanizmom (SSM).

ECB će nadzirati najveće domaće banke

Bliska suradnja podrazumijeva da će najveće domaće banke nadzirati Europska središnja banka.

“Pismom namjere obvezat ćemo se i na provedbu određenih dodatnih mjera iz područja ekonomske politike za koje vjerujemo da će Hrvatsku učiniti vjerodostojnom kandidatkinjom za tečajni mehanizam.

Provedbu tih mjera evaluirat će Europska središnja banka i Europska komisija te bi nam njihova pozitivna ocjena tada trebala otvoriti vrata za slanje službenog zahtjeva za ulazak u tečajni mehanizam. U sadašnjem trenutku mi smo nadomak početku razgovora s našim partnerima iz EU o sadržaju pisma namjere”, izjavio je guverner Večernjem listu.