mirovine
Foto: Pixabay

Uz najavljeno povećanje plaća zaposlenima u javnom sektoru za dva posto, država će u rujnu morati pronaći dodatna sredstava i za povećanje mirovina za najvjerojatnije 2,44 posto. Od rujna će se provesti drugo redovno usklađivanje mirovina prema kretanju plaća i cijena, za što će do kraja godine ministar financija Zdravko Marić morati osigurati dodatnih 500 milijuna kuna.

Posljednjih 12 godina broj radničkih umirovljenika povećao se za stotinjak tisuća, a premda su niske, i mirovine su pratile rast plaća pa je tako današnja prosječna mirovina 27 posto veća od prosječne mirovine isplaćene 2007. godine.

Državni zavod za statistiku navodi da su u prvom dijelu ove godine prosječne mjesečne bruto plaće porasle 3,4 posto, dok je inflacija u tom razdoblju bila niska – svega 0,2 posto.

No, u situaciji kad jedan od parametara raste znato više od drugog po novome se primjenjuje promjenjiva formula te se u izračun uzima 70 posto povoljnijeg parametra. Očekuje se da će u petak ili najkasnije sljedeći ponedjeljak upravo vijeće HZMO-a donijeti odluku o povećanju mirovina za 2,44 posto, za koliko će od rujna porasti mirovine. Na prosječnu neto mirovinu od 2444 kune to donosi 60 kuna povećanja!

U rujnu će biti isplaćeni i zaostaci za prethodna dva mjeseca, što sve skupa donosi oko 180 kuna više mirovine od onih koje su isplaćene u kolovozu.

Prosječna mirovina pala ispod 38 posto prosječne plaće

Na prosječnu neto mirovinu od 2444 kune to donosi 60 kuna povećanja! U rujnu će biti isplaćeni i zaostaci za prethodna dva mjeseca, što sve skupa donosi oko 180 kuna više mirovine od onih koje su isplaćene u kolovozu, piše vecernji.hr.

Hrvatska ima 1,24 milijuna umirovljenika, oko 7000 više nego što ih je imala prošle godine, a prosječna mirovina pala je ispod 38 posto prosječne plaće, bez obzira na usklađenja kojim se pokušava čuvati standard umirovljenika.

Vlada se često pravda da su mirovine “čistih” hrvatskih umirovljenika, ljudi koji su cijeli radni vijek odradili u Hrvatskoj veće za tristotinjak kuna – iznose 2736 kuna – te da prosjek ruše umirovljenici čije su mirovine određene u skladu s međunarodnim ugovorima. Najčešće se radi o ljudima koji su dio ili cijeli radni vijek radili izvan Hrvatske, u nekoj od republika unutar SFRJ.

No i čiste hrvatske mirovine su male, svega 42 posto prosječne plaće, za razliku od većine zapadnih država gdje se mirovine u pravilu ne spuštaju ispod 60 ili 70 posto prosječne plaće.

Mladi u mirovinu

Hrvatska je specifična po relativno mladim umirovljenicima jer je tek petina umirovljenika odradila puni radni vijek, a korisnike mirovina pomladila je i mlada populacija ratnih veterana čije su prosječne mirovine oko 5800 kuna.

Ove godine pravo na mirovine prvi put je steklo oko 30 tisuća građana, i njihova je mirovina relativno mala te iznosi 2548 kuna! Mirovina ljudi koji su imali više od 40 godina staža ipak je nešto veća i iznosi oko 3500 kuna. To je i dalje manje od polovice prosječne plaće u zemlji koja je u svibnju bila 6470 kuna.

>> Pavićeva reforma mirovine obara na minimalce, Nestić ponudio rješenja

Veliki je hrvatski problem što ne uspijeva zaustaviti rast broja novih umirovljenika, što iz godine u godinu povećava mirovinske izdatke. Ovogodišnji proračun za mirovine mogao bi premašiti 41 milijardu kuna, piše vecernji.hr.

Pročitajete i ovo:
Hrvatska uvodi nacionalnu mirovinu, hoće li napustiti generacijsku solidarnost?
HUP predlaže: Povlaštene mirovine odvojiti od radničkih, smanjiti penalizacije