ponude
Foto: Fotolia

Krajem ožujka ove godine blokirane račune imalo je 325.254 građana, ili svaki deseti stanovnik Hrvatske. Na nedavnom okruglom stolu na kojem se raspravljalo o problemu prezaduženih i blokiranih, pravna stručnjakinja Aleksandra Maganić upozorila je kako problem blokiranih i prezaduženih građana u Hrvatskoj nije jedinstven.

Kao primjer navela je Njemačku u kojoj je od 82 milijuna građana njih devet milijuna prezaduženo. Hrvatska se, međutim, od Njemačke i ostalih članica EU razlikuje po tome što mi imamo loša zakonska rješenja i još goru praksu, napomenula je Maganić.

Više o aktualnim raspravama posvećenima rješavanju problema prezaduženosti i blokiranih građana možete pročitati u ovom članku: Oprost dugova svima ili samo socijalnim slučajevima?

Mjesečne obveze preveliki teret za 26,4 posto građana

Eurostat je sada objavio podatke o tome koliko građani kasne s plaćanjima svojih mjesečnih obveza u svim državama članicama EU. Ti podaci otkrivaju da Hrvatska istina nije jedinstvena po (ne)urednosti plaćanja, ali je po težini problema u vrhu, odmah iz Grčke, Bugarske i Cipra.

Više od četvrtine, 26,4 posto, Hrvata kasnilo je s plaćanjima svojih mjesečnih obveza ili imalo neplaćene obveze na dulji vremenski rok u 2016. godini, objavio je Eurostat.

Međutim, gotovo 60 posto Hrvata živi bez financijskih rezervi, otkrilo je jedno drugo nedavno objavljeno Eurostatovo istraživanje (o kvaliteti života). I po tome smo među najgorima u EU.

život na rezervi
Foto: Fotolia

Neočekivani financijski izdatak ne može podnijeti nešto više od trećine stanovnika EU (prosjek je 36,4 posto). Kod nas neplanirani trošak predstavlja problem za 57,7 posto stanovništva i po tome smo odmah iza Latvije (60 posto).

Svi ovi podaci odnose se na 2016., u kojoj je problem prezaduženosti bio manje izražen nego danas. Poznato je, naime, da broj blokiranih od početka ove godine svakog dana naraste za 60 novih slučajeva. Ako se nastavi taj trend, do kraja srpnja, za kada je Vlada najavila donošenje mjera za otpis dijela dugova, u blokadi mi moglo završiti još oko 7.000 građana.

Ističemo ove pokazatelje jer govore da problem prezaduženosti naših građana nije samo u tzv. potrošačkom načinu života, stilu u kojem se troši iznad vlastitih mogućnosti, ili u slaboj financijskoj pismenosti. Ova teza u posljednje vrijeme ima sve više javnih zagovornika. Djelomično je i točna, no srž problema je u slabom gospodarskom rastu i izbjegavanju reformi koje bi ga potaknule.

Gdje smo u odnosu na druge

Najvećih problema s plaćanjima imaju Grci: gotovo svaki drugi, ili 47,9 posto ukupnog stanovništva, u 2016. je kasnilo s plaćanjima ili je imalo neplaćene obveze. Slijede Bugari, kojih više od trećine, ili 34,2 posto, kasni s plaćanjem obveza, te stanovnici Cipra kojih je 26,6 posto imalo nepodmirene obveze.

život na rezervi
Izvor: Eurostat, svibanj 2018.

Najuredniji platiše su ipak Nijemci – samo 4,2 posto ih ima nepodmirene obveze. Manje od pet posto neurednih platiša je još samo u Češkoj, a pet posto ih je u Nizozemskoj.

Prosjek kašnjenja u plaćanjima na razini EU u 2016. je iznosio 10,4 posto. Pod kašnjenjima u plaćanjima podrazumijeva se neuredno podmirivanje mjesečnih računa za, primjerice, vodu, struju ili plin, ali i za kreditne obveze i stanarine.

Ipak, Hrvati uredno podmiruju svoje kreditne obveze, posebno po stambenim kreditima. Slično je i sa stanarinama. Naime, samo 1,3 posto stanovnika Hrvatske, prema Eurostatu, kasni s otplatama kredita i plaćanjem stanarina. Prosjek EU je 3,5 posto, a bolji od nas su jedino Rumunji.

I kod plaćanja kreditnih obveza i stanarina najgore je stanje u Grčkoj, u kojoj 15,3 posto populacije ima problema s otplatom kredita i plaćanjem stanarina.

Pročitajte i ovo:
Dug građana gotovo 3,5 puta veći od duga gospodarstva