novčani fondovi
Foto: Pixabay

U otvorene investicijske fondove, koji su krajem 2017. akumulirali 18,6 milijardi kuna, ulaže više od 220 tisuća građana. Sve njih očekuju velike promjene budući da je čak 10 društava koji upravljaju s 21 postojećih novčanih fondova obavijestilo Hanfu kako namjeravaju nastaviti poslovanje izvan kategorije novčanih fondova.

Do velikih promjena u poslovanju novčanih investicijskih fondova, a u koje značajnim dijelom ulažu i mali ulagatelji, dolazi nakon što je 20. srpnja na snagu stupila europska uredba o novčanim fondovima, priopćila je Hanfa.

>> U investicijskim fondovima 19 mlrd kuna, HGK proglasio najbolje

Uredbom se propisuju dodatni i stroži zahtjevi za novčane fondove, prvenstveno u odnosu na investicijsku politiku i vrednovanje imovine, likvidnost i diverzifikaciju ulaganja.

Konkretno, strože se uređuju pitanja poput klasa imovine u koje je novčanim fondovima dozvoljeno ulagati, diverzifikacije i koncentracije ulaganja, kreditne kvalitete prihvatljivih klasa imovine i slično. Zatim, podižu se zahtjevi za održavanje likvidnosti novčanih fondova, kako bi bili spremni odgovoriti iznenadnim visokim zahtjevima za otkup udjela. Također se primjenjuju strogi zahtjevi za diverzificiranjem portfelja novčanih fondova, sve s ciljem smanjenja rizika, pojašnjavaju u Hanfi.

Mali ulagatelji izloženi većim rizicima

Male ulagatelje Hanfa upozorava da nenovčani fondovi – u koje će 20 novčanih fondova transformirati prema očekivanjima Hanfe do listopada ove godine – nose za njih veće rizike i to u tri kategorije: (1) kreditni rizik, (2) pravilima vrednovanja i (3) pravilima ulaganja udjela u druge fondove.

Za razliku od nenovčanih fondova minimalna razina kreditne kvalitete je za novčane fondove zakonski propisana, pa se transformacijom novčanih u nenovčane fondove za ulagatelje povećava kreditni rizik izdavatelja.

Imovina novčanog fonda vrednuje se po tržišnim vrijednostima kad god je to moguće. Kod nenovčanih fondova to nije slučaj već je dozvoljeno vrednovanje metodom amortiziranog troška. To znači da postoji mogućnost da je imovina fonda vrednovana po vrijednostima koje odstupaju od tržišnih, pa nali ulagatelji mogu biti izloženi većem riziku vrednovanja imovine.

Međusobno držanje udjela između dva novčana investicijska fonda nije dozvoljeno, dok je kod nenovčanih fondova to dozvoljeno. I napokon, novčanim fondovima nije dozvoljeno stjecanje udjela u drugom novčanom fondu (ciljani fond) ako ciljani fond već drži udjele u fondu koji provodi stjecanje. Nenovčanim fondovima dozvoljeno je takvo stjecanje udjela, što sve skupa povećava rizik likvidnosti.

novčani fondovi
Foto: Fotolia

Novčani fondovi masovno sele u kategoriju nenovčanih

“S obzirom na sve gore navedeno društva za upravljanje novčanim fondovima moraju odlučiti hoće li postojeći novčani fondovi (ili oni koji su im bliski po karakteristikama) nastaviti i dalje poslovati kao novčani fondovi ili će postati tzv. fondovi koji nisu novčani. U oba slučaja društvo mora dobiti odgovarajuća odobrenja Hanfe”, ističe Hanfa u svom priopćenju.

Pojašnjava da ako društvo za upravljanje želi da postojeći novčani fond i dalje nastavi poslovati kao novčani fond, poslovanje fonda morat će prilagoditi strožim zahtjevima nego do sada, a u skladu s Uredbom o novčanim fondovima.

“Samo od strane jednog društva HANFA je obaviještena o namjeri nastavka poslovanja jednog postojećeg novčanog fonda kao novčanog fonda i dalje”, ističe Hanfa i dodaje da rok za podnošenje zahtjeva za odobrenje nastavka poslovanja u kategoriji novčanih fondova ističe 21. siječnja 2019. O kojem fondu se radi u Hanfi ne žele sada otkrivati budući da formalni zahtjev taj fond još nije ni podnio.

Hanfa mora odobriti promjene

Hanfa upozorava ulagatelje u novčane fondove da u sljedećih nekoliko mjeseci mogu očekivati obavijest o promjeni naziva fonda, s time da se ta promjena odražava na sve dokumente fonda (prospekt, pravila, ključni podaci za ulagatelje), kao i na sve promidžbene materijale koji su upućeni ulagateljima ili potencijalnim ulagateljima.

“Od svih društava za upravljanje očekujemo da na jasan, transparentan, razumljiv i lako dostupan način obavještavaju ulagatelje u odnosu na konkretne fondove kojima upravljaju o urađenim i namjeravanim promjenama, njihovim razlozima te pojašnjenjima značenja i posljedica tih promjena na same ulagatelje”, ističu u Hanfi.

Dodaju da se to osobito odnosi na promjene koje se tiču ciljeva, strategije ulaganja fondova i rizika povezanih s ulaganjem u te fondove, kao i na specifičnosti pojedinih fondova koje su nastale upravo kao posljedica tih promjena.

“Naglašavamo da će, dok Hanfa ne odobri bitne promjene prospekata i pravila fondova zbog promjene ciljeva i strategije ulaganja fondova, ti fondovi poslovati s promijenjenim, novim, nazivima za koje je moguće da neće nužno i u potpunosti odgovarati njihovoj strategiji ulaganja”, upozoravaju u Hanfi.

Inozemni fondovi slobodno na hrvatsko tržište

Hanfa ulagatelje i sve potencijalne ulagatelje savjetuje da redovito prate sve obavijesti društava za upravljanje novčanim fondovima, a osobito one na mrežnim stranicama, kako bi se pravovremeno upoznali sa svim promjenama i uvjetima poslovanja fondova te na temelju istih donijeli utemeljene odluke o ulaganju.

Inače, Uredba o novčanim fondovima u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU na sve investicijske fondove koji imaju karakteristike novčanih fondova.

Uredbom se namjerava osigurati veća razina zaštite za ulagatelje, ujednačiti uvjete poslovanja i razine zaštite ulagatelja u svim državama članicama EU te smanjiti utjecaj tržišnih šokova na novčane fondove i to prije svega kroz umanjenje rizika značajnih odljeva sredstava iz fondova.

Zahvaljujući toj Uredbi slobodan pristup hrvatskom tržištu sada imaju i inozemni fondovi. Čini se da su domaći fondovi na pojačanu konkurenciju odlučili odgovoriti ‘bijegom’ u drugu, rizičniju klasu fondova.

Pročitajte i ovo:
Hanfa dobila veće ovlasti, nova pravila na tržištu kapitala