ICT
Boris Drilo, predsjednik HUP - ICT udruge; Izvor: HUP

“Hrvatska je konačno počela bilježiti pozitivan pomak u digitalizaciji što je vidljivo i iz europskih DESI rezultata. Na navedeni pomak snažan utjecaj su imale mjere neporeznog rasterećenja te investicija u telekomunikacijskom sektoru kao i daljnji razvoj IT sektora obilježenog rastom zapošljavanja, prihoda i stvorene dodane vrijednosti”, istaknuo je Boris Drilo, predsjednik HUP- Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Drilo svoju ocjenu temelji na rezultatima analize razvoja digitalizacije Hrvatske koju je napravila Udruga, te na rezultatima poslovanja hrvatskog ICT sektora u 2017. godini.

>> Digitalizacija: Napredujemo polako, ali u nečemu smo ipak bolji od prosjeka EU

Analiza je pokazala da indeks digitalizacije Hrvatske raste brže od prosjeka EU, i to u najznačajnijim područjima – povezivosti i ljudskog kapitala, dok u području integracije digitalnih tehnologija ili digitalne ekonomije zaostajemo.

ICT-ovci traže 10 postotnu stopu poreza na dohodak

“Još uvijek se nalazimo u donjem dijelu ljestvice digitalizacije, a za dosezanje sredine ljestvice u sljedeće četiri godine, stopa rasta se treba ubrzati za dodatnih 45 posto”, rekao je Drilo.

Istaknuo je ambiciozne ciljeve: S 22. mjesta u EU prema DESI indeksu, kojim se mjeri stupanj digitalizacije svih članica, u 2021. godini zauzeti 15 mjesto. Za to je potreban rast od 5,1 bodova godišnje. Za usporedbu, lani se Hrvatska popela za samo jedno mjesto, uz rast od 3,5 boda.

Kako bi se ostvario taj cilj, potrebno je: (1.) smanjiti neporezna davanja u području telekomunikacija vezanih uz naknade za korištenje radio-frekvencijskog spektra i prava puta; (2.) brže povlačiti sredstva EU fondova za razvoj širokopojasnog Interneta i (3.) smanjiti porez na dohodak na jedinstvenu stopu od 10 posto.

>> Digitalna transformacija: Na dvije kune investicija telekomi državi plate kunu nameta

Osim toga, Udruga se zalaže za (4.)definiranje i provođenje Nacionalnog akcijskog plana za digitalna radna mjesta te Strategije razvoja digitalne ekonomije te za (5.) stimuliranje malih i srednjih poduzeća u primjeni digitalnih tehnologija.

Prihod ICT sektora premašio 36 milijardi kuna

Okosnica digitalizacije Hrvatske predstavlja ICT sektor zapošljava više od 36 tisuća ljudi. Lani je u sektoru otvoreno 2.900 novih radnih mjesta.

Ukupan prihod ICT sektora veći je od 36 milijardi kuna. U strukturi ukupnih prihoda sektora, prihodi od izvoza čine 24,5 posto i dosegli su 7,3 milijardi kuna. Analiza pokazuje da je rast ICT sektora najviše uvjetovan izvoznim aktivnostima, što ukazuje na njegovu konkurentnost na stranim tržištima. U grafikonu niže prikazani su ukupni rezultati ICT sektora u razdoblju od 2008. do prošle godine.ICT

“Razina ulaganja je i u 2017. godini bila veća po pitanju investicija u ICT infrastrukturu, što je iznimno važno jer predstavlja osnovu za daljnji rast i razvoj industrije”, rekao je Drilo.

Programeri vodeći u izvozu

“Sektor računalnog programiranja je najbrže rastući sektor po izvozu u prošloj godini i u zadnjih 10 godina, a njegov uspjeh direktno ovisi o tržištu radne snage.

Kao profesionalna asocijacija i socijalni partner, u sljedećem razdoblju ćemo se dodatno angažirati na okupljanju i koordinaciji ključnih dionika tržišta rada, sustava zapošljavanja i obrazovanja kroz platformu Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta”, najavio je Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP – ICT udruge.

Kako je rekao, cilj je povećati broj kompetentnih digitalnih profesionalaca na tržištu rada i stvariti okruženje koje će ih motivirati da svoja znanja i vještine koriste u Hrvatskoj.

Balen je ukazao i na iznadprosječnu dodanu vrijednost koji stvara ICT sektor u odnosu na ostale sektore. U grafikonu niže prikazani su prihodi industrijskih “pokretača”.ICT

“Podsjećam, da bi hrvatski ICT sektor dosegao prihod od 55 milijardi kuna koji proizlazi iz projekcija razvoja domaćeg i globalnog tržišta, trebat će zaposliti dodatnih 19.000 ljudi. Od toga će u sljedećih sedam godina trebati 10.000 dodatnih digitalnih profesionalaca”, zaključio je Balen.