IT sektora
Ilustracija: Pixabay

Prihodi IT sektora u 2017. dostigli su 10 milijardi kuna uz izvoz od tri milijarde kuna. Prema objavljenim financijskim izvješćima za 120.288 domaćih poslovnih subjekata, IT sektor i dalje ima bolje pokazatelje od prosjeka našeg gospodarstva, objavio je portal Mreža u detaljnoj analizi Tajane Barančić.

Barančić je istaknula kako u analizi nije obuhvatila mnoge tvrtke koje spadaju u računalno programiranje, ali imaju neki drugačiji NKD (poput Ericssona), a nisu obuhvaćeni ni izvještaji tvrtki koje imaju NKD oznake 58.21 (računalne igre) te 58.29 (izdavanje ostalog softvera).

Analiza se odnosi isključivo na tvrtke NKD-a J62 u sustavu poreza na dobit koje su u propisanom roku objavile svoja financijska izvješća (ima ih dosta koje još nisu), te ne obuhvaća obrte, osim onih u sustavu poreza na dobit.

Rastu prihodi, izvoz i zapošljavanje

U 2017. godini IT sektor (NKD 62) je, u odnosu na 2016., ostvario rast prihoda od 13,4 posto, rast izvoza 15,1 posto i otvorio 1.786 novih radnih mjesta (rast 11,8 posto). Unutar sektora, računalno programiranje (NKD 62.01) ima još bolje rezultate – te su tvrtke ostvarile rast prihoda 14,9 posto, izvoza 18,9 posto i povećale zaposlenost za 12,7 posto.

U brojkama, prema trenutnim podacima IT sektor (J62) je prihodovao 9,9 milijardi kuna, od čega 2,95 milijardi na stranim tržištima. Kad se obrade sva financijska izvješća, prijeći će se prag od 10 milijardi kuna prihoda i tri milijarde kuna izvoza, navodi se u analizi.

Iako svake godine prihodi od izvoza IT sektora rastu za oko 350 do 400 milijuna kuna, udio izvoza u prihodima već više godina stagnira i zadržava se na oko 30 posto.

Neto izvoz (izvoz manje uvoz) hrvatskog gospodarstva, prema dostupnim podacima do sada obrađenih financijskih izvještaja, u 2016. iznosio je 14,2 milijardi kuna, a u 2017. 19,7 milijardi kuna.

“Zanimljivo je da IT sektor drži 11 posto ukupnog neto izvoza u 2016. godini te devet posto u prošloj”, ističe Barančić i pita je li se IT sektor uspavao.

Visoki troškovi rada

Najznačajniji trošak u IT firmama je trošak zaposlenika. U 2014. godini trošak rada (samo plaća, bez prijevoza, dnevnica, regresa i slično) sudjelovao je u prihodima od usluga s 36,4 posto, dok je to u 2016. i 2017. nešto manje i iznosi oko 31,5 posto.

“No, poznato je da IT tvrtke imaju puno vanjskih suradnika, studenata, autorskih ugovora, paušalista i slično, što realno treba pribrojiti direktnom trošku rada, pa s tim troškovima dolazimo do gotovo 66-67 posto učešća troškova rada i direktnih usluga u prihodima”, piše Barančić. Napominje kako nije moguće točno znati koliko je od vanjskih troškova točno “outsourcani” rad, ali prema njezinom iskustvu radi se od 90 posto.

U uslužnim djelatnostima, pogotovo onima visoke dodane vrijednosti, rad ne bi trebao prelaziti 50 posto u prihodima. Takva struktura troška i razina neto dobiti od oko 20 posto nužna je kako bi tvrtke mogle ulagati u daljnji razvoj, ulaziti u investicijske projekte, primarno u istraživačko-razvojne projekte koji su visoko rizični, s neizvjesnim ishodom, a vrlo skupi i dugotrajni, piše Mreža.

flat tax
Ilustracija: Pixabay

Neto marža sektora nedovoljna za jači razvoj

Barančić navodi kako hrvatski IT sektor ostvaruje neto maržu od oko 8,5 posto, što je realno malo.

Kao dobru vijest ističe da su IT tvrtke uspjele očuvati razinu učešća troškova rada u prihodima, obzirom na činjenicu da je od 2014. do 2017. prosječna godišnja neto plaća u tom sektoru rasla 23 posto, dok je prihod po zaposleniku u istom razdoblju rastao prosječno 12 posto.

“To nam govori da je jedan dio sektora ipak uspio postići veće cijene na tržištu, ali i da se ipak pomalo stavlja naglasak na prodaju vlastitih rješenja, što je uvijek skalabilnije i profitabilnije od prodaje čovjek/sata. Ipak, mislim da je potrebno dodatno naglasiti trend rasta plaća. Svaki mjesec je neto plaća sve veća i taj trend neće tako skoro stati”, primjećuje Barančić.

Upozorava da s rastom plaća moraju rasti i cijene budući da samo interno restrukturiranje i optimizacija poslovanja neće biti dovoljni za održivost i rast. Smatra da IT sektor mora ubrzati transformaciju u smjeru prodaje vlastitih proizvoda i visoko specijaliziranih znanja i usluga kojima će biti konkurentan u svijetu.

Ohrabruje rast ulaganja

“Uz R&D, nužno je veće usmjerenje na vanjska tržišta. I dalje veliki broj IT tvrtki posluje na domaćem tržištu te mnogi nisu još ni počeli gledati preko granice. Tome u prilog govori i činjenica da od analiziranih gotovo 3.500 IT tvrtki, svega 1.000 njih ostvaruje prihode iz inozemstva veće od 100.000 kuna godišnje.

Od tih 1.000 izvoznika, njih 600 ostvaruje više od 70 posto prihoda od izvoza, 100 tvrtki na ino tržištima ostvaruje 50 do 70 posto svojih prihoda. Jednako toliko ih ostvaruje 30 do 50 posto prihoda u inozemstvu, dok 200 tvrtki ima učešće izvoza do 30 posto svojih prihoda”, navodi Barančić.

Kao ohrabrujući podataka Barančić je navela onaj koji govori kako je IT sektor u prošloj godini bilježio rast ulaganja u razvoj novih proizvoda od čak 42 posto u odnosu na 2016. godinu. U odnosu na cjelokupno gospodarstvo, IT sektor drži 11,2 posto ukupnih ulaganja u razvoj.

Cijelu analizu o poslovanju IT sektora možete pročitati ovdje.

Pročitajte i ovo:
Digitalizacija: Napredujemo polako, ali u nečemu smo ipak bolji od prosjeka EU
EK otkrila zašto plaćamo najskuplji internet u EU
22 članice EU ujedinjuju digitalna tržišta, Hrvatska nije među njima